Posljednja događanja u vrhu vlasti nagovjerštavaju da se ona konačno počela baviti pitanjima zbog kojih država i postoji, prije svega zakonima i dokumentima važnim za njeno funkcionisanje. Na to posebno ukazuje posljednja sjednica Federalnog parlamenta na kojoj je razmatrano više zakona iz sfere socijalno-ekonomske politike a sve je začinjeno usvajanjem rebalansa budžeta po hitnom postupku koje se nakon cjelodnevnog zasjedanja dogodilo u 2:30 sati narednog dana. Gotovo nevjerovatno posebno ako se prisjetimo na brojna ranija zasjedanja ovdašnjih parlamenata u kojima je donošenje bilo kakvih odluka onemogućeno jer u sali nije bio dovoljan broj poslanika koji bi za to podigli ruku. Sjećamo se i TV snimka od prije nekoliko godina na kojem je kamera zabilježila gužvu u parlamentarnom restoranu i sale za zasjedanje sa dvadesetak poslanika na sjednici koja je u tom trenutku bila u toku.

Donošenje rebalansa budžeta koji dostiže cifru od sedam milijardi KM bilo je važno zbog revidirane projekcije makroekonomskih indikatora i indirektnih poreza za 2023. godinu, kao i mjera Evropske centralne banke u borbi s inflacijom, odnosno podizanja kamatnih stopa te nemogućnosti izvršavanja pojedinih rashoda. Revidiranom budžetu posebno su se obradovale socijalne ugrožene kategorije stanovništva, penzioneri… Dakako biće nešto više novca i za poljoprivrednu proizvodnju, podsticanje biznisa itd.

Posvećenost zakonima i jačanju pravne države sasvim sigurno dopast će se i evropskoj šefici Christine von der Linne koja narednih dana stiže u posjetu BiH kako bi se uvjerila da li se ovdašnja vlast opametila i uozbiljila što je uvjet za nastavak pregovora o putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u evropsku porodicu država.

Nadomak smo zime, a organizovane grupe turista još pohode Bosnu i Hercegovinu što se minulih nekoliko sedmica moglo primjetiti po prizorima iz Sarajeva, Mostara, Neuma. Potpuno je izvjesno da će rezultati ovogodišnje postturističke sezone biti rekordni, a to znači bolji od onih iz 2019. godine. To za turističke radnike, hotelijere, restorane predstavlja izazov da u planovima za 2024. godinu podsezoni posvete veću pažnju kako se ne bi dogodilo da primjera radi gostima koji dođu u septrembru ili oktobru ne mogu ponuditi običan prospekt „jer su sve podijelili tokom ljeta“. Upravo tako obrazloženje grupi gostiju u kojoj su bili Amerikanci, Kanađani, Indijci, Brazilci dala je šefica hotela u Hutovom blatu, koji su sa skupa u Sarajevu došli na ručak u ovaj raj prirode i najveću kuću ptica u Evropi. Definitivno o turizmu u BiH se više ne može govoriti samo u kontekstu ljetnjeg i zimskog odmora nego mnogo više o zemlji koja je tokom cijele godine atraktivna za turističke nomade željne dobrog ugođaja, avanture i bogate kuhinje.

Kraj oktobra obilježilo je i 16. savjetovanje Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) u Neumu, na kojem je akcentirano dramatčno stanje u rudnicima uglja, aktuelizirano pitanje izgradnje nuklearnih elektrana, razvoj elektromobilnosti i održivi razvoj. Gotovo šokantno zazvučalo je upozorenje dvojice akademika Kemala Hanjalića i Izeta Smajevića o tome da je termoelektrana Kakanj isključila detonaciono čišćenje kotlova što je višemilionska šteta i direktne utiče na povećano zagađivanje okoliša. Kao autori tog tehničkog izuma oni već 12 godina traže da spomenutom isključenju razgovaraju sa predstavnicima Elektroprivrede BiH. Kako se pokazalo i na spomenutom savjetovanju oni to izbjegavaju?