Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen protutnjala je zapadnim Balkanom zveckajući milijardama eura namijenjenim zemljama čije pripreme za pregovore o prijemu u evropsku zajednicu država teku bez problema. Ako se reforme provode sredstva stižu na račun. Ukoliko ih nema idu tamo gdje je napredak očit. Sudeći po natpisima nekih medija u tome će prva ušićariti Crna Gora jer radi kako joj se kaže. Da li će i kada na red doći Bosna i Hercegovina još se ne zna. Kao što je nakon razgovora u Sarajevu kazala dotična, „domaćini ne ispunjavaju zadatke, a naročito one u oblasti pravosuđa“.

Predsjednica je zveckala i ključevima novih stanova u Vogošći čiju je izgradnju Evropska unija finansirala sa 80 posto sredstava a namijenjeni su do sada stambeno nezbrinutim porodicama. Neki su to zveckanje ključeva razumjeli na sasvim drugačiji način. Nema odjeka o tome kako su to shvatili oni što podrivaju temelje države i insistiraju na podjelama. Po svaku cijenu.

Takav ambijent je velika prijetnja ne samo političkoj već i ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu malo je ohrabrujućih vijesti. Jedino su bankari ti koji našu ekonomsku zbilju uljepšavaju ne praznim riječima nego zvaničnim podacima o rastu kredita za privredu, štednje stanovništva, efikasnosti, prinosu, aktive… To je prezentirano na svečanoj dodjeli priznanja Zlatni bam u čijoj je organizaciji učestvovalo i Udruženje banaka u BiH. Guverner Centralne banke BiH dr. Senad Softić tom je prilikom najavio da će banka u narednim sedmicama početi povlačenje novčanica od 20 KM izdatih do 2012. godine „jer nisu sigurne“. Građani u bankama čuvaju 15,57 milijardi KM ali nekoliko milijardi i dan danas se nalazi u dušecima, privatnim sefovima, poslovnim kasama. Vlasnicima skrivenog kapitala valja narednih dana pročešljati i taj novac i što prije potrošiti ili zamijeniti za druge novčanice ili apoene.

Umjesto povučenih novčanica Centralna banka će štampati nove. Guverner je nekoliko mjeseci nakon što je izabran na tu funkciju kazao da bi volio ako bi mogli promijeniti „blijedu boju“ naših novčanica i da makar malo liče na evropsku i drugu konvertibilnu valutu. Moguće da će prvi eksperiment napraviti upravo sa „dvobankom“.

Inače, novembar je u Sarajevu započeo velikim Sajmom privrede na kojem učestvuje rekordan broj od 250 kompanija uglavnom domaćih. Ono što je decenijama mana Sarajevskog sajma je skroman, gotovo nikakav prateći program kakav velike sajamske kuće realizuju kroz stručne skupove, savjetovanja, konferencije, prezentacije, promocije i druge događaje na kojima se mogu razmijeniti mišljenja i voditi rasprave o pitanjima bitnim za kompanije, ekonomske planere i ine druge. Jer, za sajam nije samo važan broj učesnika i broj posjetilaca. Ključno je šta će u konačnici ostati na sonu.