Hrvatska spada među najsiromašnije države EU, ali je daleko ispred ostalih zemalja u regionu zapadnog Balkana, pokazuje istraživanje koje je objavio hrvatski Index

Gledajući od 2010., neke zemlje su postale bogatije od Hrvatske jer im je medijalni dohodak brže rastao, ali su neke postale i siromašnije. Hrvatska je, kako je navedeno, 2022. imala medijalni dohodak po stanovniku izražen standardom kupovne moći (PPS) u iznosu od 12.277 jedinica. Unutar EU su gore bile Bugarska (9571 PPS), Slovačka (9826 PPS), Rumunija (10.033 PPS), Mađarska (10.217 PPS), Grčka (10.841 PPS) i Portugal (12.266 PPS). Od država koje nisu članice EU, a za koje postoje podaci, sve su dosta siromašnije. To su Srbija (6.968 PPS), Crna Gora (6.328 PPS), Turska (6.210 PPS), Sjeverna Makedonija (5.988 PPS) i Albanija (4.385 PPS), dok za BiH ne postoje podaci. Najnoviji podaci za Srbiju, Crnu Goru i Tursku su iz 2021., ali jedna godina ne čini bitnu razliku. S druge strane Švajcarska ima medijalni dohodak po stanovniku od 26.389 PPS, Norveška 27.893 PPS i Island 23.667 PPS. Navedeni podaci su iskazani u jedinicama standarda kupovne moći (PPS), teoretske valute koja izjednačava tečajeve među državama s različitim valutama i razlike u cijenama.

“Stoga se može primjerice tvrditi da je medijalni dohodak u Hrvatskoj za više od 20 posto veći nego u Bugarskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. Također je oko 75 posto veći nego u Srbiji (podaci Srbije su za 2021.), i otprilike dvostruko veći nego u Crnoj Gori, Turskoj i Sjevernoj Makedoniji”.

Najveći medijalni dohodak unutar EU imaju Luksemburg (33.214 PPS), Nizozemska (25.427 PPS) i Austrija (25.229 PPS). U najvećem i najvažnijem nacionalnom ekonomskom prostoru EU, Njemačkoj, medijalni dohodak iznosi 23.197 PPS, što je gotovo dvostruko veći dohodak od Hrvatske korigiran za tečaj i razliku u cijenama.

Susjedna Slovenija ima dosta visok nivo medijalnog dohotka od 18.792 PPS, što je čak više od Italije. Ona je već u Jugoslaviji po nivou razvoja bila daleko ispred ostalih dijelova bivše države, a nakon raspada Jugoslavije se ta razlika samo povećavala.

“Zapravo je Slovenija napredovala brže od Hrvatske, a Hrvatska brže od Srbije, BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Za usporedbu, razlika u BDP-u po stanovniku između Hrvatske i Srbije je u Jugoslaviji bila oko 20 posto u korist Hrvatske, a danas je preko 80 posto u korist Hrvatske”.

Medijalni dohodak po stanovniku predstavlja iznos od kojeg pola stanovnika neke države ima veći dohodak, a pola manji. Zbog razlike u cijenama i razlike u valutama, da bi se dobilo realno stanje, sve iznose treba korigovati za valutne i cjenovne razlike.