ZAGREB – ​Broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj je 111.979, prema podacima HZZ-a. Ali uprkos tom podatku, poslodavci su u problemu kada trebaju pronaći radnu snagu.

“Hrvatskoj će u dvadesetogodišnjoj perspektivi nedostajati oko 400 hiljada radnika” rekao je prošle sedmice guverner HNB-a, Boris Vujčić.

Zbog takvog scenarija većina radnika će biti iz Azije, Afrike ili iz siromašnijih zemalja regije.

U Hrvatskoj, prema podacima HZZ-a, trenutno najviše nedostaje prodavača, čistača i konobara. Ta tri zanimanja čine 17 odsto u ukupnom broju traženih radnika.

Podaci HZZ-a takođe govore da se ove godine najviše radnika tražilo u prerađivačkoj industriji, u obrazovanju te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne njege. Potrebe za radnicima u ta četiri sektora čine 41 odsto ukupnih potreba.

Na područjima na kojima je najviše stanovnika zabilježena je najveća potražnja za radnicima, a to su Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija.

Na obali tokom ljeta najviše radnika nedostaje u zanimanjima povezanima s turizmom. To su kuvari, konobari, barmeni, sobari, čistači, prodavači, slastičari, mesari, pekari i slično. Tokom cijele godine na Jadranu fali medicinskih sestara, zdravstveno-laboratorijskih tehničara i farmaceutskih tehničara. Tih zanimanja nedostaje i u drugim dijelovima zemlje.

U kontinentalnom dijelu zemlje nedostaje radnika u građevinskim zanimanjima, poput zidara, tesara, ličioca, soboslikara, tapetara, keramičara, armirača, zavarivača, krovopokrivača, podopolagača, izolatera, limara, fasadera, klesara, stolara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije, montera suve gradnje, rukovaoca građevinskim mašinama, vozača motornih vozila, prema podacima HZZ-a.

U prerađivačkoj industriji često nedostaje bravara, strojobravara, tokara i CNC operatera. Zabilježen je i nedostatak automehaničara, autolimara, autoelektričara, autolakirera i automehatroničara.