Kićenje jelki, izloga, gradova… ususret predstojećim praznicima i Novoj godini uveliko traje. Za tu priliku kite se i kompanije za vrijedna dostighnuća u biznisu.Tvornici mašina Travnik GS na svečanosti u Sarajevu uručena je prestižna nagrada „Energy Globe Award“ za proizvodnju bosanskohercegovačkog električnog vozila EVO. Riječ je o priznanju za doprinos očuvanju životne sredine koje se svake godine dodjeljuje u 180 zemalja svijeta a našoj kompaniji je uručeno posredstvom Ureda Trgovinskog savjetnika austrijske ambasade. Ove godine fokus je bio na energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije. U travničkoj tvornici slijedi razvijanje masovne proizvodnje ovih vozila koja bi se i na našim saobraćajnicama, posebno unutar velikih gradova, trebalo da pojave 2025. godine.

Priznanjem je okićena i općina Konjic. Njoj je na Svjetskom kongresu poduzetnika koji se održava u Dubrovniku dodijeljena Internacionalna nagrada i priznanje „GlobalLocal“ za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Evrop. Ovaj grad nagradu je između ostalog zaslužio jer se pokazalo da je jedna od najpropulzivnijih lokalnih zajednica, mnogo je učiniula za razvoj poduzetništva i što je „u svakodnevnoj komunikaciji sa poduzetnicima“.

Osvrt na godinu čiji se kraj već vidi uslijedit će za nekoliko sedmica. No, već je jasno da neće biti suviše optimističan. Na optimizam ne sugeriše ni promet na dvjema domaćim berzama na kojima je pazar bio mizerno nizak za razliku od tokova novca u sivoj i crnoj zoni (sumnjive transakcije, kriminal, pranje novca…) čemu svjedoče brojni slučajevi kojima se posebno bave sudstvo i tužilaštvo.

Ovo su dani u kojima se ne govori samo o onome što je bilo 2023. nego i o tome šta će biti  2024. godine. Prognoze s početka jeseni nagovještavale su da će do kraja 2023. godine cijena barela nafte dostići 100 američkih dolara što se nije dogodilo. Naprotiv: cijene, čak i one maloprodajne i na našim benzinskim pumpama blago su smanjene. Moglo je da budu i veće s obzirom na to da je cijena barela u srijedu bila 74,30 dolara jer se ispostavilo da su zemlje -veliki potrošači poput SAD prepunile svoja skladišta benzinima i ostalim pogonskim gorivima.

Nažalost nema razloga za prevelik optimizam u nadolezećim vremenima. Pred naftnom industrijom je još jedna neizvijesna godina s obzirom na to da će se naći u raskoraku između usporavanja potražnje i ambicioznih klimatskih ciljeva. OPEC planira nova smanjenja proizvodnje pa se već sada nagovještava da će se cijena nafte u 2024. godini kretati između 90 i 100 američkih dolara. Dakle, vrijeme jeftine energije definitivno se okončava.

Jednako uzbudljivo i čini se više dramatično biće u sektoru proizvodnje hrane.  Do 2030. godine, u narednih sedam godina (do 2030.) svijet će morati da proizvede 60 posto više hrane. Za taj porast neće biti dovoljno samo zemljište i mehanizacija već i digitalizacija poljoprivrede od čega zavisi budućnost ovog sektora i njegovi rezultati. Upravo na digitalizaciji se zasnivaju ključni cviljevi agroekonomije. No, ishod bitke za hranu ne ovisi samo od toga. Jedan od ključnih problema već sada, a bit će to i u buduće, je nedostatak radne snage. Snažni i mladi, udarajući nogama u stražnjicu trče ka gradovima i novim stambenim naseljima koja i u našoj zemlji niču kao gljive poslije kiše. Taj proces se odvija potpuno nekontrolisano. Svaki uspjeh da se on uspori i usmjerava biće vrijedan pažnje i mogući ukras kada na kraju 2024. godine ponovo budemo zaokupljeni kićenjem.