To bi tijelo Vijeća Europe, kako je najavljeno, sredinom prosinca ove godine trebalo usvojiti izvješće koje bi Crnu Goru, u slučaju loših ocjena, moglo staviti na “sivu listu” FATF-a.
Pojašnjeno je da je riječ o popisu zemalja koje ne primjenjuju ili samo primjenjuju mjere za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Sa sjedištem u glavnom gradu Francuske, FATF je glavno međunarodno tijelo za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, a pripojeno je Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Na njihovoj web stranici postoji “siva lista”, gdje možete vidjeti koje su zemlje na toj listi.
Zanimljivo je, međutim, da se na ovoj “sivoj listi” nalazi i susjedna Hrvatska. Hrvatska je u sadašnjoj situaciji jedina članica Europske unije koja se nalazi na “sivoj listi”.
Prema FATF-u, Vlada u Zagrebu obećala je pojačati napore u sferi sprječavanja svih oblika financijskog kriminala i pokrenuti odgovarajući akcijski plan.
“Stavljanje na “sivu listu” FATF-a može značiti ozbiljan gubitak imidža zemlje i, naravno, može imati odvraćajući učinak na strane investitore”, navodi RTCG u tekstu.
Ostale zemlje na listi su, primjerice, Sirija, Jemen, Mali, Nigerija, Burkina Faso ili Ujedinjeni Arapski Emirati.
Postoji i crna lista zemalja koje su klasificirane kao visokorizične. Trenutno su na njemu samo tri zemlje – Iran, Mijanmar i Sjeverna Koreja.
Crnogorska vlada ranije je upozorila da bi stavljanje zemlje na “sivu listu” moglo dovesti do pada njenog kreditnog rejtinga, kao i do usporavanja realizacije stranih ulaganja koja dolaze iz zemalja koje u potpunosti poštuju pravila u oblasti sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Ako FATF neku zemlju stavi pod pojačani nadzor, odnosno na “sivu listu”, to znači da se ta država obvezala da će u dogovorenom roku otkloniti utvrđene strateške nedostatke.
Sljedeća plenarna sjednica Manivala održat će se od 11. do 15. prosinca u Strasbourgu.
U Srbiji je, prema izvješću Uprave za sprječavanje pranja novca, u 2022. godini bilo sumnjivih transakcija vezanih uz građevinski sektor ili kriptovalute, što se uočava kao tipično posljednjih godina, a o čemu je Nova ekonomija već pisala. .
Sumnjive transakcije koje bi mogle biti pranje novca uočene su prošle godine prilikom otkupa sekundarnih sirovina, podizanja novca s računa poduzeća u obliku pozajmica, kao i prilikom reeksporta.
Pranje novca odnosi se na uvođenje u legalne tijekove novca stečenog nezakonitim putem.
