BIZcomment

Biznis barometar: Druga žena


Prođe još jedna godina. Sa ekonomskog stajališta preživjeli smo je zahvaljujući stabilnosti konvertibilne marke, dosljednoj primjeni sistema PDV-a i snazi bankarskog sistema. Mimo toga nećemo je upamtiti ni po spektakularno dobrim rezultatima ni po dramatično lošim iskustvima, pa ni znakovitim kolektivnim ostvarenjima. Svako ponaosob pamtiće je po vlastitom iskustvu uspjesima i razočarenjima. Zaposleni čije se zarade isplaćuju iz budžeta po tome što su gotovo svima u odnosu na 2022. primanja povećana, za razliku od onih u realnim sektoru koji se zajedno sa svijim poslodavcima u minulih 365 dana nisu uspojeli izboriti za to da se i njihove zarade povećaju za minimalnih 400 KM a najniža plata dosegne iznos od 1.000 konvertibilnih maraka.


Stopu inflacije pratili smo kao hronični bolesnik visinu krvnog pritiska ili šećera u krvi, na kraju ipak zadovoljni da nije eskalirala kao što je to najavljivano, već nasuprot tome, imala je postepeni pad. Sa kamatama je priča nešto drugačija s obzirom na činjenicu da u bankarskom svijetu postoje oni koji bi da ih povećaju i drugi koji argumentima pokazuju da bi to bilo pogubno a eventualno smanjenje učinkovito. Ta priča će se nastaviti i u 2024. godini.
Na isteku minule i u prvim danima nove 2024. godine Zemlja se stresla ko mahmuran čovjek kada, budeći se, staje na noge. Tlo je prvo podrhtalo u Vranduku a potom u Japanu gdje nažalost ima i poginulih. To je neka vrsta podsjećanja na to da ono što će se događati u narednih 12 mjeseci, ne zavisi samo od čovjeka već i od prirode što treba uzeti u obzir kad god se gleda unaprijed. Pokazalo se da prirodne katastrofe, klimatske promjene sve češće i intenzivnije utiču na ekonomiju, društvenu zajednicu, resurse i postaju nešto na što se svi moramo naviknuti.


Nova je u Federaciji BiH započela blagim padom cijena motornih goriva, mada je na berzanskim tržištima u prvim danima januara zabilježen skok cijena nafte. U prvim danima 2024. godine za guvernera Centralne banke BiH Bosne i Hercegovine izabrana je dr. Jasmina Selimović, dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koju članovi Predsjedništva BiH još nisu primili u audijenciju što je protokolarni čin i opšteprihvaćen običaj u većini zemalja. Guvernerka je u prvom obraćanju javnosti najavila da će sačuvati stabilnost i kredibilitet ove institucije i jačati njenu ulogu u očuvanju bosanskohercegovačke ekonomije. To znači da ni ona, baš kao i njen prethodnik dr. Senad Softić neće pokleknuti pred zahtjevima da se dio novčanih rezervi plasira u poslovne aktivnosti na čemu posebno insistiraju iz manjeg bh. entiteta.


Svi mediji, gotovo bez izuzetka, objavili su da je dr. Jasminka Selimović „prva žena na poziciji guvernera Centralne banke BiH“ što je krupna metarijalna greška odnosno – laž. Početkom devedesetih godina prošlog vijeka na toj poziciji bila je ekonomistica Hajra Balorda. Doduše tada se ta institucija zvala Narodna banka BiH, a ne Centralna banka pri čemu se s promjenom imena uloga banke i pozicija guvernera ni u čemu nije promijenila. Dakle Jasminka Selimović je druga žena na funkciji guvernerke. Važnije od toga da li je prva, druge, peta… jeste da je u javnosti poznata, u struci priznata a u poslu odlučna.