Sniježne padavine po kojima će se pamtiti druga polovina januara ove godine donio je mnogo radosti, gotovo nikakve probleme u funkcionisanju saobraćaja i druge infrastrukture, niti je usporio privredne tokove. Naprotiv. Pokrenuo je zimsko turističke aktivnosti na planinama, dolazak skijaša i punjenje praznih sefova hotela i ski centara. Konačno svjedočimo o zimskoj  idili bosanskohercegovačkih planina u punom sjaju i kapacitetu i benefitima koje od toga imaju prevoznici, ugostitelji, trgovci, muzičari, sportska udruženja. I gradovi poput Sarajeva, na primjer.

Nažalost  suočili smo se i sa vatrom. Požar je zahvatio i dobrano oštetio zgradu Gimnazije u Širokom Brijegu, a u sarajevskom naselju Stup spalio veliku pijacu kompanije Hecco i istoimeni hotel. Uništio je robu i prodajne prostore vrijedne nekoliko miliona KM a oko 200 ljudi ostavio bez posla. Ovdje su se snabdijevali mali trgovci, kuhinje, pijačni preprodavači i drugi koji sada moraju tražiti nove snabdjevače.

Istovremeno sa sarajevskom gorjela je i Kineska pijaca u Beogradu gdje je također pričinjena znatna šteta. Saniranje posljedica ovih požara potrajaće mjesecima.

Vještaci i ostali nadležni utvrdiće štetu i naći uzroke požara. Ono što se u slučaju pijace Hecco zna je da vatrogasci nisu imali pristup potrebnim količinama vode jer u kompleksu poslovnih, stambenih, smještajnih, uslužnih objekata nije bio dovoljan broj hidranata što je otežavalo i usporavalo njihovu borbu sa vatrom. Biće zanimljivo saznati ko je i kako projektovao ovaj prostor i, važnije od toga, ko je potpisao upotrebnu dozvolu za pijacu zanemarujući nedostatak potrebnog broja hidranata te konačno: hoće li zbog toga biti pozvan na odgovornost?

Naredne aktivnosti na sanaciji posljedica vatrene stihije zavisit će i od toga da li je i koliko vlasnika tamošnjih radnji osiguralo svoj biznis ne samo od klasične krađe, već prije svega od štete izazvane požarom, poplavom, nevremenom…što, podaci to pokazuju, ova vrsta poslovnih ljudi većinom zanemaruje. Veliki požar u gradu pod snijegom trebalo bi da bude opomena da se zaštiti imovine mora posvetiti mnogo veća pažnja. Jer u ovakvim slučajevima nije ugrožena samo imovina već i ljudski životi.

Ovih dana sasvim slučajno zapažanje u tom kontekstu može biti indikativno ili čak inspirativno za djelovanje nadležnih službi. Neposredno kod Srednje škole, u centru Sarajeva nekoliko koraka od trolejbusko-autobusnog i taksi stajališta okončava se uređenje još nedovršenog stambeno poslovnog objekta u kojem, i oko kojeg, radi pet-šest majstora sa alatima i kablovima pod naponom razvučenim po pločniku. U prizemlju raskošno obasjana punom parom radi prodavnica hrane i pekarskih proizvoda. Pitanje je: da li je i kako toj pekari izdato odobrenje za rad u nedovršenom i vjerovatno tehnički još ne pregledanom i zvanično primljenom građevinskom objektu. Je li moguće da je dozvola izdata na mala vrata i da nadležni u Opštini Stari grad i dalje rade kako ih je učio raniji opštinski načelnik, već izvjesno vrijeme lišen slobode i pod istragom za različite oblike kršenja zakona?