Vijest o tome da je Energoinvest u Africi okončao projekat vrijedan sto miliona američkih dolara sa iznenađenjem je primljena u javnosti, do te mjere da je bilo i komentara poput „zar ta kompanija još postoji“?!.
Takva reakcija je razložna s obzirom na to da iz te kompanije u prošloj kao i niz prethodnih godina nije bilo ovakvih vijesti. Energoinvest se samo spominjao u kontekstu uvoza zemnog gasa iz Rusije i na oglasnim stranicama dnevnih novina u povodu podsjećanja na godišnjice smrti njegovih ranijih direktora Emerika Bluma i Hakije Turajlića. Uz to direktori koji su ga vodili u poslijeratnom periodu u široj javnosti gotovo da nisu poznati kao njih dvojica i poprilično su bili zatvoreni spram javnosti. Indikativno je i to da u posljednje tri-četiri godine izostaju rasprave o privatizaciji te kompanije čija je imovina podobro očerupana i izgubila na vrijednosti.
Veliki posao: izgradnja 115 kilometara 400 kilovoltnog dalekovoda kroz Afriku je bio zahtjevan poduhvat koji i onaj bivši Energoinvest ne bi lahko izveo. Otuda je zadovoljstvo direktorice Bisere Hadžialjević iskazano ovim povodom sasvim razumljivo. Bilo bi ohrabrujuće ako bi u narednim mjesecima ove godine iz te kompanije bila još neka slična vijest što bi dodatno ohrabrilo optimiste a obeshrabrilo sve koji misle da je Energoinvest samo firma na papiru i – izdisaju!?
Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović najavio je da će ove jeseni biti održan Međunarodni privredni sajama ZEPS čime će se ova manifestacija s renomeom jedne od najboljih u regionu, ponovo upisati na listu značajnih privrednih događaja u regiji. Privrednici će tako dobiti priliku da obnove poslovne veze, predstave proizvodna dostignuća i rasprave aktuelna pitanja poslovanja, razvoja, investiranja, nabavke sirovina, razvoja tržišta, ideje o projektima, a grad Zenica da obilježi trideset godina njegovog trajanja koje posljednjih godina nije imalo kontinuitet.
Jedan od događaja koji će imati uticaj na buduća invrestirana uprilčen je u Sarajevu u organizaciji Centra za politike i upravljanje (djeluje pri Misiji Evropske unije u BiH). Tiče se rasprave o upravljanja nalazištima kritičnih materijala a iniciran je otvaranjem rudnika srebra, cinka, bakra, barita u Varešu, geološkim istraživanjima na Ozrenu gdje postoje rezerve nikla te u Loparima gdje se traga za litijumom. Sugestija je da se pokrene široka društvena rasprava o budućnosti rudarenja u zemlji te definišu njeni strateški interesi. Veoma je bitno da se s tim u vezi provedu nezavisna istraživanja ekonomskih, socijalnih i okolinskih efekata politika i projekata u ovoj oblasti kako bi se buduće odluke mogle bazirati na činjenicama. Lokalne zajednice moraju biti u središtu tih procesa.
Investitore, kao što je poznato, interesuje isključivo novac i oni za takve aktivnosti nemaju ni vremena ni prevelikog interesa, zbog čega su nerijetko u sukobu sa državom i – narodom. Tome je očito došao kraj!
