Sve popularnija umjetna inteligencija već se koristi za izvršenje, ali i procesuiranje krivičnih djela. Dok se na globalnom nivou razmatra primjena ove tehnologije za poboljšanje rada pravosuđa, Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima koji zahtijevaju unapređenje zakonskih okvira i adresiranje nedostatka resursa za procesuiranje cyber kriminala, zaključeno je na stručnom seminaru koji je održan u Sarajevu. Ovom edukacijom, AIRE centar i Centar za edukaciju sudija i tužitelja Federacije BiH, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, okupili su 30 predstavnika/ca sudskih, tužilačkih i policijskih institucija, kao i stručnjake/kinje iz cijele BiH, u cilju diskusije o mogućnostima upotrebe umjetne inteligencije u krivičnom pravosuđu i jačanju odgovora na cyber kriminal.

BiH je jedina zemlja u regiji Zapadnog Balkana koja nema državnu strategiju o cyber sigurnosti. Posljedice neadekvatnog pristupa cyber kriminalu evidentne su u nizu sistemskih i proceduralnih problema, koji onemogućavaju prevenciju i procesuiranje ovih krivičnih djela.

“Iako je BiH usvojila najvažnije međunarodne konvencije u ovom polju, kao što su Konvencija o kibernetičkom kriminalu (poznata kao Budimpeštanska konvencija) i Konvencija o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe (poznata kao Lanzarote konvencija) Vijeća Evrope, domaće zakonodavstvo još uvijek nije u potpunosti usklađeno s ovim standardima. Nedostatak sistemskog i sveobuhvatnog pristupa cyber kriminalu evidentan je i u ozbiljnim nedostacima resursa i stručnog kadra u pravosudnim i policijskim institucijama”, kazala je Martina Raguž, projektna menadžerica AIRE centra.

Raguž je naglasila da će upravo unapređenje znanja pravosuđa i policije o novim tehnologijama koje koriste organizovane kriminalne grupe biti značajan fokus edukacija koje provodi AIRE centar. “Nove tehnologije otvaraju i nove prilike da se uđe u trag ovim krivičnim djelima, i pravosuđe mora biti spremno i educirano da ih adekvatno koristi u krivičnim procesima.”

Božidarka Dugonjić, sutkinja Vrhovnog suda FBiH, ocijenila je da se BiH i dalje nalazi na niskom stepenu cyber sigurnosti.

“Razlog tome je generalno nizak nivo svijesti o opasnosti cyber kriminala, a posljedično tome i nizak nivo ulaganja u zaštitne mjere, slab pravni okvir koji nije usklađen s pravnim okvirom Evropske unije, nedovoljan broj cyber eksperata i slično”, pojasnila je sutkinja Dugonjić. “Neophodno je da BiH unaprijedi svoj zakonodavni okvir radi efikasnije borbe protiv cyber kriminala, a u krivično-pravnom smislu, to se prvenstveno odnosi na usklađivanje krivičnih zakona s odredbama Budimpeštanske i Lanzarote konvencije, te na pitanja vezana za definiciju kripto valuta i njihovog oduzimanja u krivičnom postupku”.

Sve veći interes javnosti budi ideja o primjeni umjetne inteligencije u radu pravosuđa. Hajrija Sijerčić-Čolić, profesorica emeritus Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, pojasnila je da iako se još uvijek odlučno odbacuje mogućnost upotrebe umjetne inteligencije prilikom odlučivanja o krivičnoj odgovornosti, ova tehnologija već se javila kao alat u krivičnom pravosuđu, na primjer Sjedinjenih Američkih Država, koji pomaže sudijama pri utvrđivanju vjerovatnosti ponovnog vršenja krivičnih djela od strane optužene osobe. Također, ističe da umjetna inteligencija može doprinijeti efikasnosti krivičnog postupka ocjenjujući (ne)postojanje rizika od ponavljanja krivičnog djela kao razlog za određivanje pritvora ili prilikom rješavanja bagatelnog kriminaliteta, gdje se konkretne mjere već preduzimaju npr. u Estoniji, te određena istraživanja i u Sloveniji.

“Uspon novih digitalnih tehnologija zahtijeva odziv na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj ravni, s obzirom da je samo uz uključivanje širokog kruga zainteresovanih moguće razviti model globalnog upravljanja umjetnom inteligencijom vrijedan povjerenja. Aktuelne inicijative za upravljanje sistemima umjetne inteligencije u okviru Vijeća Evrope ogledaju se u finalizaciji procesa usvajanja ‘Okvirne konvencije o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokratiji i vladini prava’, što očekujemo tokom ove godine”, dodala je profesorica Sijerčić-Čolić.

Umjetna inteligencija će donijeti značajne promjene u različitim dijelovima pravnog sistema i to je danas nesporno, kazao je Nasir Muftić, docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

“Ova tehnologija se već koristi za vršenje krivičnih djela, tako što se postojeća krivična djela vrše više sofisticirano ili imamo potpuno nova krivična djela. U pogledu krivičnog pravosuđa, umjetna inteligencija može se javiti kao koristan alat ali isto tako sa sobom donijeti i brojne rizike. Tu su značajna pitanja kao što su prikupljanje dokaznog materijala, utvrđivanje namjere počinioca krivičnog djela, korištenje različitih vrsta programa koje pokreće umjetna inteligencija za analizu podataka i olakšavanja obavljanja posla sudijama i tužiocima”, kazao je Muftić.

Muftić je također dodao kako su ovakve promjene u određenoj mjeri već prisutne u različitim državama Evrope, a pojedina pitanja se razmatraju i na nivou EU. “Zbog toga je ključno da se bh. zakonodavci ali i pravosudna zajednica upoznaju s najnovijim dostignućima. Najvažniji pravni instrument koji je zaokupio pažnju široke javnosti je ‘Zakon umjetnoj inteligenciji’ u EU, koji uređuje korištenje ove tehnologije na sveobuhvatan način, uključujući njeno korištenje u krivičnom pravu. Ipak, on ne daje sve odgovore, zbog čega se države moraju nastaviti baviti ovim pitanjem.”

Saša Petrović, inspektor Federalne uprave policije, upozorio je da se umjetna inteligencija već primjenjuje kao alat za seksualno iznuđivanje.

“Trenutno je najviše prijava za sextortion, tj. za seksualne iznude, gdje lica kreiraju deepfake, odnosno lažni, seksualno eksplicitni video sadržaj uz pomoć umjetne inteligencije, koji se potom koristi za ucjene pod prijetnjom javnog objavljivanja snimaka. Očekujemo povećanje prijava u vezi zloupotrebe ove tehnologije, a spremnost na odgovor u vezi ovih istraga nije na nivou na kojem bi trebala biti, što podrazumijeva policijsko, tužilačko, i sudsko postupanje, te nedostatak zakonskih i podzakonskih odredbi koje bi regulisale zloupotrebu iste”, kazao je Petrović.

Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužitelja FBiH, kazao je da “ne smijemo dozvoliti da nas naši notorni problemi i drugi prioriteti ometu u nastojanjima da držimo korak s globalnim trendovima. Cyber kriminal i primjena umjetne inteligencije su goruća pitanja savremenog pravosuđa, ali i modernih društava u cjelini. Sretni smo što imamo domaće stručnjake i podršku partnera da obuke u ovoj oblasti ne zaostaju po kvaliteti za onim što se nudi u najrazvijenijim zemljama i međunarodnim organizacijama.”