Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros se kretao oko 104,20 bodova, dok je u petak navečer bio 104,08 bodova.

Kurs dolara prema japanskoj valuti porastao je sa 157,90 na 157,95 jena.

Američki dolar je također ojačao u odnosu na euro, pa je cijena eura pala na 1,0895 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0905 dolara.

Cijene nafte su porasle nakon prošlotjednog pada od više od 1 posto. Na londonskom tržištu barel je ojačao za 0,15 posto, na 85,15 dolara, dok je na američkom tržištu skočio za 0,23 posto, na 82,40 dolara po barelu.

Na azijskim berzama oprez je prisutan na početku sedmice. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, jutros je bio gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Dionice u Južnoj Koreji i Hong Kongu pale su između 0,1 i 1,4 posto, dok su u Šangaju i Australiji porasle između 0,1 i 0,6 posto.

Azijski ulagači su oprezni zbog sporog oporavka kineske privrede. Bruto domaći proizvod Kine porastao je u proteklom tromjesečju za 4,7 posto na godišnjoj razini, što je sporije od prethodnog kvartala i ispod očekivanja od 5,1 posto.

Također, zabrinjava i oštar pad cijena novih stanova te spor rast prometa u maloprodaji u Kini, koji je iznosio 2 posto na godišnjoj razini, ispod očekivanih 3,3 posto.

Ulagači su oprezni i zbog političke nesigurnosti nakon neuspjelog pokušaja atentata na republikanskog kandidata za predsjednika SAD, Donalda Trumpa, u subotu.

Ova pucnjava je podigla izglede za Trumpovu pobjedu na predsjedničkim izborima, kao i za pobjedu republikanaca na nadolazećim izborima za Kongres.

To je rezultiralo jačanjem dolara i rastom prinosa na državne obveznice, jer se očekuje da bi Trumpova administracija mogla provesti ekonomske politike koje bi mogle ojačati inflaciju i povećati državni dug.

Rong Ren Goh, portfolio menadžer u kompaniji Eastspring Investments, objašnjava: “Tržište reagira na prethodno iskustvo Trumpovog mandata gdje su se povećavale carine na uvozne proizvode, što je ojačalo inflaciju, a također je došlo do jačanja dolara i rasta prinosa na obveznice. Restrikcije na migrante također bi mogle uzrokovati manjak radne snage i porast plaća.”