Bosna i Hercegovina je u periodu januar- juni 2024. godine ostvarila ukupan obim razmjene od 22,5 milijardi KM, što je manje za 1,33 posto, u odnosu na isti period 2023. godine.

Od ukupnog obima, vrijednost izvoza iznosi 8,2 milijardi KM i manji je za 8,18 posto, dok je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 14,30 milijardi KM i veći je za 3,07 posto u odnosu na isti period 2023. godine.

Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj su direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Slaviša Ćeranić i saradnice Amila Močević i Belma Alihodžić, prezentovali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u periodu šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu naše zemlje s najznačajnijim trgovinskim partnerima.

“Posmatrano po tržištima zabilježen je pad izvoza na sva vodeća tržišta, ali je je prisutan trend usporavanja pada izvoza. Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke. Od zemalja CEFTE-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije za 18,2 posto. Ohrabrujuća su povećanja izvoza na tzv. ‘ostala tržišta’ gdje je procentualno najveći zabilježeni rast izvoza na tržište Turske  i Kine. Kretanja uvoza su imala suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja vanjskotrgovinskog deficita koji iznosi 6,1 milijardu KM. Najveći uvoz u Bosnu i Hercegovinu zabilježen je iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije i Srbije”, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem.

Analize za period januar – juni pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou Evropske unije.

“Od ukupne razmjene, 15,8 milijardi ili 70 posto se odnosi na saradnju sa partnerima u EU. Pad izvoza je bio neminovan zbog velike zavisnosti BiH o tržištu EU i refleksijama na privredne aktivnosti ključnih partnera. Pored toga, trenutna dešavanja na Bliskom Istoku, i neizvjesnosti usljed prisutnih geopolitičkih tenzija, koje doprinose poremećaju tržišnih uslova, reflektiraju se i na privredu naše zemlje”, kazao je Ćeranić.

Kada je riječ o proizvodima i tarifama, kako je istaknuto na konferenciji,  većinu pada izvoza čine tri tarife i to: električna energija, željezo i čelik, karbonati i drugi proizvodi hemijske industrije. Izvoz električne energije je smanjen za 382 miliona KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu.

U sektoru “rude, metali i proizvodi” je izvoz smanjen za preko 200 miliona KM, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza karbonata tj. proizvodi hemijske industrije sa padom od 53 miliona KM. Najveći rast izvoza zabilježen je kod proizvoda namjenske industrije u iznosu od 40 miliona KM i farmaceutskih proizvoda za 30 miliona KM.

Bosna i Hercegovina, kako je kazano na konferenciji, mala je ekonomija i izložena promjenama vanjskotrgovinskih odnosa kod ključnih partnera i eksternim faktorima na koje nije moguće uticati.

Bilo koja ekonomska kriza sigurno će imati refleksije na privredni i život građana uopšte, ali izuzetno je bitno sagledati naše mogućnosti i razviti mehanizme kako bi se negativni efekti ublažili. 

Svjedočimo veoma nestabilnim vremenima i poremećenim uslovima privređivanja i neizvjesnost svih globalnih procesa biće prisutna i u budućem periodu. Međutim, ključne ekonomske projekcije EU za 2024. godinu imaju pozitivan trend, kao i projekcije za Bosnu i Hercegovinu.

Projektovani rast BDP-a, stvaljanje inflacije u realne i projektovane okvire, te obustavljanje rasta kamatnih stopa su pozitivni signali koji mogu doprinijeti povećanoj ekonomskoj aktivnosti u drugom dijelu godine.