Novosti

Alpina seli dio proizvodnje u BiH


Alpina će dio proizvodnje preseliti u Bosnu i Hercegovinu, a u Sloveniji će otpustiti 60 radnika. Poslovanje s gubitkom nastavlja se i ove godine, a sljedeće bi godine, prema planovima Alpine, trebalo poslovati oko pozitivne nule.

U Alpini su zaustavili razvoj modne obuće, ali i dalje proizvode stare modele za svoju prodajnu mrežu.

Nakon najave smanjenja broja zaposlenih, Alpina je pripremila program otpuštanja koji će radnicima i sindikatima prezentovati u narednim danima. U Sloveniji, gdje Alpina zapošljava 331 od ukupno 948 zaposlenika u cijeloj grupi, do kraja ove godine broj zaposlenih smanjiće se za 60. Od ukupne radne snage u Sloveniji više od stotinu njih radi u trgovinama. Kako je pojasnila direktorica Alpine Amadee Kavčič Jesenovec, za sada ne planiraju mijenjati broj trgovina, pa će broj zaposlenih u trgovinama ostati približno isti.

Prema riječima direktorice, uprava se zalaže za što veću primjenu soft otpuštanja i vođenje računa o socijalnim kriterijima kako bi se ublažio učinak nezaposlenih u lokalnoj sredini.

“Pomoći ćemo u pronalaženju novih poslova. Čim su izašle prve javne informacije o otpuštanjima, javile su nam se okolne firme kojima je potrebno dodatno osoblje”, rekla je Kavčič-Jesenovčeva.

„U našim proizvodnim jedinicama proizvodimo samo stare modele za potrebe vlastite prodajne mreže, a ne razvijamo nove. Prošle godine smo se fokusirali na razvoj i proizvodnju sportske obuće.”

Alpina je krajem jula zatvorila jedan od svoja dva proizvodna pogona u Bosni i Hercegovini, a bez posla je ostalo 86 radnika. U nadolazećim mjesecima firma će iz Žira preseliti dio svojih proizvodnih linija: montažnu liniju obuće za alpsko skijanje, obuće za skijaško trčanje i planinarenje te fabriku čipsa.

“U Žirama će ostati alatnica, odjeli lijevanja plastike, odjel razvoja, marketinga i prodaje, odnosno svi poslovi s visokom dodanom vrijednošću”, rekao je direktor. Proizvodnja će se iz Slovenije preseliti u fabriku opštini Tešanj, gdje je nakon zatvaranja preseljena i proizvodnja iz Sarajeva. Alpina ima i proizvodnju u Kini, gdje proizvodi dio obuće za skijaško trčanje nižeg cjenovnog ranga, te laganu planinarsku i urbanu obuću. Cipele za alpsko skijanje, zahtjevne cipele za skijaško trčanje višeg cjenovnog razreda i kožna planinarska obuća u potpunosti se proizvode u Bosni i Hercegovini”, kazala je Kavčič-Jesenovčeva.

Posljednjih godina Alpina kontinuirano smanjuje proizvodnju modne obuće. U 2016. godini proizveo je oko 610.000 pari obuće, prošle godine 141.000, a ove će godine proizvesti tek oko 45.700 pari obuće. Kako je rekla Amadea Kavčič Jesenovec, najveći pad proizvodnje bio je na početku epidemije covida. Prošle je godine, međutim, tadašnja uprava odlučila zaustaviti razvoj modne obuće jer su Alpinini najveći kupci otišli u stečaj, a nisu uspjeli pronaći nove kupce.

“Proizvodne cijene modne obuće koja je u cijelosti proizvedena u Evropi bile su previsoke i nekonkurentne. Konkurentske firme proizvode ili kupuju modnu obuću u zemljama s nižim troškovima rada, poput Vijetnama, Bangladeša, Brazila. U našim proizvodnim jedinicama proizvodimo samo stare modele za potrebe vlastite prodajne mreže, a ne razvijamo nove. Prošle godine smo se fokusirali na razvoj i proizvodnju sportske obuće“, objasnila je direktorica.

Ujedno je naglasila da Alpina dugoročno planira ostati vodeći proizvođač obuće za skijaško trčanje – za zimsku sezonu 2024./25. potpisali su ugovor i s aktuelnim prvakom u skijaškom trčanju, Norvežaninom Harald O. Amundsen, koji je prošle sezone osvojio Kristalni globus – i kako bi se ponovno pozicionirao na tržištu cipela za alpsko skijanje, s novom inovativnom ženskom skijaškom cipelom koja dolazi na tržište ove godine, a novom muškom skijaškom cipelom sljedeće godine.

“Daljnji razvoj ne bi bio moguć bez vlasnika koji su u posljednjih godinu i pol osigurali potrebna sredstva. U razvoj jednog novog modela mora se uložiti 500 do 700 hiljadu kuna. Novaca za ovakav razvoj u Alpini nije bilo u zadnjih 15 godina”, dodala je Kavčič-Jesenovčeva. Od 2022. Alpina je u vlasništvu češke firme K&H.