Grčka u ponedjeljak izlazi iz posljednjeg od ukupno tri kruga spašavanja od bankrota i nada se povratku na međunarodna tržišta kapitala kako bi mogla ponovno zaduživati nakon devetogodišnje dužničke krize, koja je srezala ekonomiju za četvrtinu i prisilila zemlju na implementaciju bolnih mjera štednje.

Dužnička kriza bila je duboko traumatična za Grke, koji su vrlo entuzijastično drahme zamijenili za eure u 2001. godini. Prihvatanjem jedinstvene evropske valute ušli su u eru jeftinih kredita, kojima su finansirali ogromnu ličnu i javnu potrošnju, što je sve zemlju dovelo do deficita u budžetu i bilansima plaćanja.

Od izbijanja dužničke krize početkom 2010., četiri vlade borile su se da spriječe bankrot zemlje, oslanjajući se pritom na najveći paket spašavanja u ekonomskoj historiji svijeta, u sklopu kojeg su Međunarodni monetarni fond (MMF) i partneri u eurozoni Grčkoj pozajmili 260 milijardi eura.

I dok zvanična Atina sada gleda kako se vratiti u normalu i povratiti svoj ekonomski suverenitet, ožiljci ostaju – banke su pritisnute ogromnim portfolijom loših zajmova, a grčki javni dug i dalje je najveći u eurozoni – doseže čak 180 posto BDP-a.

No, svijetlo na kraju tunela se nazire. Ekonomija, koja je u kriznim godinama srezana za 26 posto, počelo je rasti, turizam je uzletio, a polako se smanjuje i nezaposlenost – s rekordnih gotovo 28 posto na trenutnih 19,5 posto.

Grčka ekonomija u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasla je peto tromjesečje zaredom, a i tempo rasta ubrzava, dostigavši 2,3 posto na godišnjem nivou, prije svega zbog neto izvozom. EK ove godine procjenjuje da će grčka ekonomija porasti za 1,9 posto.

No, i dalje je prisutna skepsa, pa tako MMF upozorava na spoljne i domaće rizike po ekonomski rast, za koji procjenjuje da će ove godine dostići dva posto.