Koji ekonomski podaci mogu utjecati na vrijednost valuta?

Koji ekonomski podaci mogu utjecati na vrijednost valuta?

Kretanje kursa valuta zavisi od mnogo faktora i ponekad je vrlo teško uspješno predvidjeti hoće li valuta jačati ili slabiti, no praćenje nekoliko ekonomskih podataka može značajno poboljšati uspješnost predviđanja buduće vrijednosti pojedine valute.

Radi se o redovnim podacima koje objavljuju državni statistički zavodi i centralne banke, a koji se mogu besplatno pratiti na ekonomskom kalendaru ili Forex kalendaru, koji se nalazi na stranicama većine brokerskih kuća. U nastavku su navedeni najvažniji podaci i njihov utjecaj na kretanje kursa.

Glavni zadatak većine centralnih banaka na svijetu je držanje stope inflacije pod kontrolom, jer ako javnost izgubi povjerenje u vrijednost nacionalne valute, dolazi do potpunog kraha ekonomije što nikome nije u interesu. Centralne banke razvijenih zemalja najčešće žele postići godišnju stopu inflacije od dva posto, a kroz historiju su češće morale da sprečavaju pretjeranu inflaciju nego da podstiču rast stope inflacije prema dva posto.

Kada se objavi podatak da je stopa inflacije u nekoj zemlji npr. tri posto, valuta u pravilu odmah blago ojača, jer investitori i špekulanti na Forex tržištu pretpostave da će se centralna banka boriti protiv inflacije, a ta borba najčešće doprinosi jačanju valute. Na isti način, kada se objavi podatak o stopi inflacije nižoj od dva posto, valuta najčešće odmah oslabi, jer učesnici na valutnom tržištu zaključe da će centralna banka spuštati kamatne stope kako bi potaknula ekonomsku aktivnost.

Glavno oružje centralnih banaka za kontrolisanje stope inflacije su kamatne stope. Ako kamatne stope u jednoj zemlji porastu u situaciji u kojoj su u drugim zemljama ostale na istom nivou, kapital će početi da se sliva u valutu te zemlje. Naime, rast referentnih kamatnih stopa najčešće znači i višu isplativost ulaganja u obveznice i više kamatne stope na oročenu štednju u toj zemlji. Budući da je Forex valutno tržište najveće tržište na svijetu, nakon najave podizanja kamatnih stopa, u valutu se prebacuje kapital u vrijednosti nekoliko desetina, ponekad i stotina milijardi dolara. Kao i u svakoj drugoj situaciji, kada se nešto masovno kupuje, cijena raste. U ovom slučaju raste cijena valute, tj. valuta jača.

Upravo zbog tog razloga je američki dolar trenutno mnogo jači nego je bio prije npr. pet godina. U trenutnu pisanja teksta, kamatna stope na posjedovanje američkih desetogodišnjih državnih obveznica iznosi 2,88 posto, dok su kamatne stope na državne obveznice ostalih razvijenih zemalja osjetno niže: Njemačka (0,39 posto), Francuska (0,71 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (1,46 posto), Japan (0,11 posto). Ako bi u idućih nekoliko godina prinos na recimo britanske državne obveznice postao viši nego na američke, funta bi značajno ojačala.

Većina ostalih ekonomskih podataka kao što su stopa nezaposlenosti, rast BDP-a, trgovinski bilans, broj izdatih građevinskih dozvola i slično gledaju se kroz prizmu utjecaja na inflaciju i kamatne stope. Recimo, ako kanadski statistički zavod objavi podatak da je stopa nezaposlenosti pala, učesnici na Forex tržištu će zaključiti da će zbog većeg broja zaposlenih ljudi potrošnja u ekonomiji porasti, a to u pravilu dovodi do rasta stope inflacije. Odmah se može pretpostaviti da će se centralna banka boriti protiv te inflacije dizanjem kamatnih stopa, a to doprinosi većem interesu za posjedovanje kanadskog dolara. Zbog toga, mnogi investitori odmah nakon objave dobrih podatka o nezaposlenosti, kupuju valutu što dovodi do njenog instantnog jačanja.

Ista se logika primjenjuje i kod podatka o rastu BDP-a. BDP je zapravo zbroj ukupne potrošnje, investicija i neto izvoza u pojedinoj ekonomiji. Ako je BDP u određenom periodu porastao više nego u drugim ekonomijama, velika je vjerovatnoća da će i stopa inflacije u toj zemlji brže rasti, što će dovesti do gore navedenih posljedica i jačanja valute.

Pojednostavljeno rečeno, svi oni podaci koji su dobri za ekonomiju (pad nezaposlenosti, rast BDP-a i izvoza, veća industrijska proizvodnja i sl.) u pravilu su dobri i za vrijednost valute, stoga ona jača. Važi i obrnuto. Kada ekonomija nije u dobrom stanju, stopa inflacije u pravilu pada, što dovodi i do pada kamatnih stopa, te pada vrijednosti nacionalne valute.

Najnoviji tekstovi

Komentari (3)

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

  1. Like

    Like!! Really appreciate you sharing this blog post.Really thank you! Keep writing.

    Reply

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.