Piše: Irena Vasić-Dobrić

Bosna i Hercegovina se prema konkurentnosti nalazi na 103. mjestu  sa ocjenom 3,87 od ukupno 137 zemalja svijeta, pokazuje izvještaj  Svjetskog  Ekonomskog Foruma  (WEF), koji  analizu o Globalnoj konkurentnosti 2017-2018. bazira na globalnom indeksu konkurentnosti (GCI). Ovaj indeks se sastoji od 114 indikatora grupisanih u 12 stubova.

BiH je u prošloj godini  ostvarila napredak u globalnoj konkurentnosti  za četiri mjesta u odnosu na 2016., kada je bila rangirana na 107. mjestu sa  ocjenom 3,80 (maksimalna ocjena je 7, a minimalna 1).

Faktori koji najviše ometaju poslovanje u BiH i na taj način najviše utiču na nizak nivo konkurentnosti bh. ekonomije su neefikasnost državne administracije,  korupcija, visoke porezne stope, politička nestabilnost, pristup finansiranju, složenost poreznih propisa, neadekvatno obezbjeđena infrastrukutura i nedovoljni kapaciteti za inovacije.

Zbog svega toga,  BiH je i dalje najmanje konkurentna  država od svih zemalja  evropskog kontinenta. Čak i u odnosu na  zemlje okruženja, BiH je i dalje pozicionirana na posljednjem mjestu.

Tako je najbolje rezultate među zemljama okruženja  u prošloj godini  ostvarila  Slovenija, koja se sa prošlogodišnjeg 56. mjesta popela na 48. Može se reći da su veoma dobre rezultate ostvarile Srbija sa rastom za 12 mjesta i koja se nalazi  na 78., Albanija za 5 mjesta i nalazi se na 75. , Crna Gora je na 77. (rast za 5 mjesta), dok je Hrvatska ostala na istom 74. mjestu. Makedonija je isključena iz ovogodišnjeg izvještaja zbog nedostatka pouzdanih podataka.

Iako je ostvareni napredak BiH u globalnoj konkurentnosti  neznatan, bh. vlasti bi morale iskoristiti  zamah trenutnog oporavka, kako bi se ojačali  osnovni  pokretači  konkurentnosti. Stoga bi  bez odlaganja trebale  provesti strukturne reforme, kao preduslov ekonomskog rasta i većeg priliva investicija u BiH.

Kada se posmatraju faze razvoja, BiH se zajedno sa još 31 zemljom, nalazi u drugoj fazi ili fazi efikasnosti, u kojoj ostvaruju efikasnije proizvodne procese i rastući kvalitet proizvoda. Analizirajući ocjene stubova razvijenosti pojedinačno, može se reći da je BiH u većini područja zabilježila male pomake u rezultatima.

Najveći napredak u BiH zabilježen je u  oblasti makroekonomskog okruženja, gdje je sa 76. mjesta u 2016.  naša zemlja napredovala  na 64. mjesto u 2017 godini. Takođe, i rang tehnološke spremnosti BiH poboljšan  je sa 76. na 69. mjesto, kao  i rang infrastrukture, sa 105. na 100. mjesto. Nepromjenjeno mjesto u odnosu na prošlu godinu bilježi stub institucija  na 126. mjestu  i poslovna sofisticiranost  na 115. mjestu.

Međutim, sve to u konačnici nije dovelo do značajne promjene finalne ocjene iz razloga što su drugi stubovi poput zdravstva i osnovnog obrazovanja zabilježili nazadak za čak 6 mjesta.

Najveći pad poslije stuba zdravstva i osnovnog obrazovanja, zabilježen je u oblasti razvoja finansijskog tržišta, koji je do prošle godine imao trend poboljšanja, a  sada je nazadovalo za tri mjesta sa 101. na 104.

Top 10 najkonkurentnijih zemalja  u svijetu

Nakon dugog perioda sporog rasta koji je posljedica finansijske krize, svjetska ekonomija konačno je ubrzala. Među 10 najkonkurentnijih u svijetu ove godine nalazi se  Švicarska, koja je zadržala titulu najkonkurentnije svjetske privrede desetu godinu zaredom. Potom slijede SAD i Singapur, dok su Holandija i Njemačka  zadržale  4. i 5. mjesto. Hong Kong je najviše napredovao i bilježi bolje rezultate od Švedske i Velike Britanije koje su nazadovale za jedno mjesto, dok je Finska i ove godine zadržala posljednje mjesto na tabeli top 10.