Da je za Bosnu i Hercegovinu 2017. godina u ekonomskom smislu bila bolja od predhodne potvrđuju statistički podaci koji su danas prezentirani u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Kako je istaknuto naša zemlja je zabilježila rast industrijske proizvodnje, izvoza, kao i stope pokrivenosti uvoza izvozom.

Mirko Šarović , ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je istakao da smo se u prošloj godini prvi put približili cifri od 30 milijardi KM kada je riječ o obimu vanjskotrgovinske razmjene, te da se očekuje da ćemo ove godine dostići tu cifru.

“U 2017. smo taj obim povećali za 3,5 milijardi KM, a prvi put je zabilježena i pokrivenost uvoza izvozom veća od 60 posto. Ukoliko se nastave ovakvi trendovi, za tri godine može se očekivati da dostignemo granicu od 70 posto pokrivenosti uvoza izvozom”, kazao je Šarović.

Najznačajniji partner BiH i dalje je Evropska unija, a od zemalja regiona Hrvatska i Srbija, te Turska. Sa ovim zemljama ukupan obim razmjene iznosi 84 posto. Udio razmjene sa EU svake godine se povećava, te je pokrivenost uvoza izvozom BiH sa EU 71 posto, što je rekord.

“Šanse su velike da će 2018. godina biti još bolja jer ćemo osvojiti tržište EU i sa poljoprivrednim proizvodima. Inače, u EU smo najviše izvozili u oblasti autoindustrije, aluminij, obuću i kožarske proizvode, te namještaj koji bilježi stalni rast”, naglasio je Šarović, napominjući da je u EU izvezeno namještaja u vrijednosti oko 300 miliona KM.

[box] Nije zanemariva trgovinska razmjena sa Srbijom i Hrvatskom koja iznosi više od šest milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom porasla je sa 45 posto na 53 posto, a sa Hrvatskom sa 60 na 70 posto.[/box]

Nije zanemariva trgovinska razmjena sa Srbijom i Hrvatskom koja iznosi više od šest milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom porasla je sa 45 posto na 53 posto, a sa Hrvatskom sa 60 na 70 posto. Upravo zbog toga Šarović je ocijenio da su perspektive za trgovinu sa Srbijom i Hrvatskom i u narednom periodu ogromne.

“Kada je riječ o Turskoj, to je rastuće tržište za BiH i skok razmjene je veliki. Obim razmjene u 2017. iznosio je 1,2 milijarde KM i do 2020. očekujemo da će porasti i na dvije milijarde. BiH Turskoj prodaje poljoprivredne proizvode u iznosu od 300 miliona KM, a oni nama za 65 miliona KM”, kazao je Šarović.

Prioriteti koje Šarović ističe za naredni period su: povećati prisustvo na globalnim forumima, raditi na uklanjanju barijera i na razvijanju svijesti o kupovini domaćih proizvoda.

“Rezultati u 2017. godini su solidni i daju nam nadu i optimizam da razmjena i u narednom periodu može krenuti uzlaznom putanjom. Važno je da imamo stabilno i predvidivo poslovanje, a moramo raditi i na otvaranju novih tržišta”, istakao je Šarović.

Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH naveo je da je BiH u 2017. ostvarila izvoz u vrijednosti 11,384 milijarde KM, što je više za 16,54 posto u odnosu na predhodnu godinu, dok je vrijednost uvezene robe u BiH iznosila 18,447 milijarde KM i veća je za 13,44 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini bila je 61,71 posto i povećana je za 2,73 posto u odnosu na 2016. godinu. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene je također povećan za 14,61 posto i iznosio je 29,832 milijarde KM. Vanjskotrgovinski deficit BiH u 2017. iznosi 7,062 milijarde KM.

Egrlić je dodao da je VTK u prošloj godini realizirala niz aktivnosti na promociji bh. privrede u inostranstvu, te na poboljšanju ekonomskog ambijenta u BiH.

“Imajući u vidu pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene i u 2018. godini ćemo nastaviti sa promocijom BiH na ključnim tržištima. Primarni su nam sajmovi u Njemačkoj, Francuskoj, zemljama regiona, Turskoj, Kini, itd. Također u 2018. će se raditi na započetim i novim inicijativama, a u svrhu poboljšanja ekonomskog ambijenta i konkurentnosti bh. kompanija”, istakao je Egrlić.

Direktor Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH Momir Tošić je kazao da je u prošloj u odnosu na predhodnu godinu, porast izvoza iz BiH ostvaren sa svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviše procentualno ostvareni rast izvoza zabilježen je u Crnu Goru, Mađarsku, dok je kod uvoza najveći procenat povećanja zabilježen iz Rusije, SAD-a, Poljske, Mađarske, piše Fena.