Na svjetskim tržištima cijene nafte rastu drugu sedmicu zaredom, pa se kreću oko najviših nivoa od kraja 2014. godine, nakon što je Saudijska Arabija poručila da želi više cijene ‘crnog zlata’.

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice je porasla 2 posto, na 74,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,5 posto, na 68,40 dolara.

Rast cijena na najviši nivo od novembra 2014. godine ponajviše je posljedica poruka da Saudijska Arabija želi rast cijena prema 80 pa i 100 dolara za barel, što je protumačeno kao znak da Rijad ne želi mijenjati sporazum OPEC-a o smanjenoj proizvodnji, unatoč približavanju zacrtanim ciljevima.

Od januara 2017. OPEC i skupina nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene, a već neko vrijeme šalju se poruke da bi se taj dogovor trebao produžiti i na iduću godinu.

“Saudijcima i njihovim partnerima u OPEC-u trebaju više cijene kako bi poboljšali fiskalne pozicije, a saudijsko  kraljevstvo je pokrenulo i znatan, ali skup program reformi. Stoga bi mogli nastaviti smanjivati proizvodnju.” – tumači Greg McKenna iz brokerske kuće AxiTrader.

Saudijski ministar nafte Khalid al-Falih istaknuo je da su OPEC i njegovi saveznici još uvijek daleko od zacrtanog cilja i da treba nastaviti smanjivati zalihe.

Čak i ako OPEC do idućeg službenog sastanka u junu ostvari cilj i smanji zalihe na petogodišnji prosjek, Saudijska Arabija predvodi snažnu inicijativu daljnjeg ograničavanja opskrbe radi uravnoteženja (tržišta) u 2018. godini, smatraju analitičari investicijske banke Goldman Sachs.

Međutim, rast cijena nafte mogao bi potaknuti inflaciju. Predsjednik SAD-a Donald Trump kritikovao je krajem prošle sedmice OPEC.

“Čini se da u OPEC-u opet nešto izvode. Nafta je posvuda, rekordne količine, uključujući prepune brodove. Cijene nafte umjetno su vrlo visoke! To nije dobro i neće se tolerisati”– poručio je Trump na Twitteru.

SAD ne može zakonskim putem utjecati na cijene nafte, mogu samo prodavati strateške zalihe, što s vremena na vrijeme i čine.

No, više cijene nafte odgovaraju i američkim proizvođačima, koji nastavljaju s povećanjem proizvodnje. Tako je kompanija Baker Hughes izvijestila da je prošle sedmice broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za daljnjih 5, na ukupno 820, najveći nivo od marta 2015. godine.

U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ovi nivoi cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju, a to narušava nastojanja OPEC-a da se smanji ponuda ‘crnog zlata’ na svjetskim tržištima, navodi Fena.