Kriza s proizvodnjom i preradom smilja koja se prošle godine pojavila u Hercegovini i dalje se nastavlja, iako su se smiljari nadali da će ovogodišnja sezona donijeti barem zagarantiran otkup, makar s dosta nižim cijenama od početnih.

Početne pomame u sadnji ove ljekovite i aromatične biljke, kada su u Ljubinju i brda ravnali zbog novih plantaža – odavno su jenjale, ali od sadnje ipak niko nije odustao, tako da, iako nema novih zasada, obnovljeni su svi zasadi na ranije posađenim plantažama koji su se tokom zime srušili.

“Samo u našoj porodici Asanović, zasađeno je preko 50 duluma smilja, od čega moja uža porodica i ja imamo oko 25 duluma, a ostatak dvojica mojih rođaka. Niko od nas ne odustaje od proizvodnje, već smo samo obnovili sadnice koje su propale, tako da se nadamo da ćemo u narednih nekoliko godina zasigurno još proizvoditi ovu biljku u nadi da će se povećati i njena prošlogodišnja cijena, koja se kretala u prosjeku od 1,30 KM”, kaže Krsto Asanović, jedan od proizvođača s Zubačkog platoa, nadomak Trebinja.

Kaže da se već četvrtu godinu bavi smiljarstvom, ne negirajući da je prošla godina bila najkritičnija, ali, kako dodaje, s obzirom na to da Zubački poljoprivrednici nikada do sada ni sa kim nisu potpisivali ugovore, ni za smilje, niti ranije za ciklu i mrkvu , koje su posadili u mnogo većim količinama prije smrti, sve je radilo na nevidljivom, ali uvijek su prodavane.

“Ovogodišnji rod najbolji i najpuniji eteričnog ulja otkako se ovim bavim, što mi je dodatni motiv da ne odustajem”, istakao je Asanović.

Hercegovačkim smiljarima, međutim, iako je svega nešto više od mjesec ostalo do berbe, još niko nije ponudio otkup, niti znaju kolike će cijene biti, pa su se, naročito u ljubinjskom i berkovićkom kraju, odlučili preoru nekadašnje plantaže smilja i zasade nove kulture.

Referent za poljoprivredu općine Ljubinje Dragoljub Sorajić, s druge strane, kaže da su se u ovom kraju potpuno razočarali u proizvodnju smilja i da se vraćaju starim kulturama, među kojima i duhanu, a najviše bijelom luku i proizvodnji paprika.

Smiljari su imali i dosta uginuća biljaka, pa su preračunali da je, s obzirom na niske cijene, bolja solucija da preoru ovu kulturu i zasade druge, a to je urađeno oko 40 posto površina, kaže Sorajić.

Nada Marić, vlasnica poduzeća za otkup i preradu ljekovitog bilja “Elmar” Trebinje, kaže da je i ona čula da neki proizvođači preoravaju svoje njive pod smiljem, ali da njezini kooperanti ne odustaju od održavanja svojih nasada, barem zasad, i da su mnogi nastavili sadnju.

“Možda cijena od 1,30 KM nije dovoljno visoka, ali ni cijene od tri do pet maraka nisu realne, osobito jer su pale i cijene ulja na svjetskom tržištu, tako da se ni u ovoj sezoni ne očekuje neko drastično povećanje, ali se zna da krize budu i prođu, tako da sam svim kooperantima savjetovala da ne odustaju, tim prije što su nasadi već formirani, samo ih treba održavati”, kaže Marićeva.

Ona dodaje da je u “Elmaru” još aktuelan i otkup pelina, za čiji se list daje pet maraka po kilogramu, naročito onim starim beračima koji znaju kako ga beru i koji nikada nisu imali problem s plasmanom onoga što su ubrali.