Pitanje je vremena kada će doći do stvaranja treće najveće evropske banke po imovini povezivanjem Deutsche Banka (DB) i Commerzbanka.

No, analitičari smatraju da povezivanje dvije “bolesne” banke neće nužno dovesti do stvaranja jedne “zdrave” banke.

Kako piše Financial Times, bankari u Frankfurtu smatraju da nije pitanje hoće li doći do spajanja dvije najveće banke u Njemačkoj, već kada će se to dogoditi. Spekulacije o mogućem spajanju podstakla je vijest da je američka investiciona kompanija Cerberus kupila manjinski udio u obje banke te da ih je izvršni direktor DB-a Christian Sewing angažovao kao savjetnike.

Razmišljanje koje navodno dijele i veliki dioničari DB-a je da banka prvo mora dovršiti integraciju Poštanske banke i restrukturirati svoj odjel za investiciono bankarstvo prije nego se okrene spajanju s Commerzbankom. Dva su scenarija koja mogu ubrzati potencijalno spajanje. Prvi je da rukovodstvo Deutsche Bank shvati kako ne može ostvariti zaokret u poslovanju vlastitim snagama. Drugi je da neki veliki strani konkurent objavi ponudu za Commerzbank što bi prisililo Sewinga na davanje protuponude. Ako se pretpostavi 35-procentna premija na trenutnu berzanska vrijednost, DB bi za manjeg rivala trebao izbrojati 14 milijardi eura.

S 1,8 biliona eura imovine, DB/Commerzbank bio bi treća najveća banka u Evropi, nakon britanske HSBC i francuske BNP Paribas. Ako se pogledaju prijašnja iskustva nakon spajanja banaka, DB i Commerzbank mogu očekivati sinergijske uštede od dvije milijarde eura, procjenjuje analitičar Barclaysa Amit Goel. No, takve sinergijske uštede tražile bi zatvaranje hiljada poslovnica i otpuštanje nekoliko hikjada radnika.

“Bez radikalnih poteza takvo povezivanje nema smisla”, kazao je FT-u jedan njemački bankar koji je želio da ostane anoniman.