Novosti

Hrvatski paradoks – uvoze se radnici, a na burzi kuhari, vozači, konobari


U prvi dan jula Hrvatska ulazi s približno 38.000 zaposlenih više nego prošle godine, ali i oko 16.000 slobodnih radnih mjesta za koja se radnici moraju svijećom tražiti.

Hrvatska burza rada bila je sve do prije nekoliko godina neiscrpan rezervoar radnika koji se tek s vremena na vrijeme dopunjavao uvoznim kvotama za deficitarna zanimanja u brodogradnji, građevini i metalnoj industriji.

Posljednje dvije godine stvari su se stubokom promijenile pa je ove godine Vlada povećala kvote za strance na 68.000.

Broj nezaposlenih spustio se na razine na kojima je bio osamdesetih godina prošlog stoljeća – oko 116.000 – ali za polovicu nezaposlenih moglo bi se reći da su skupina tranzicijskih gubitnika.

Prema strukturi s kraja maja ove godine, u evidenciji nezaposlenih nalazi se nešto više od 12.000 osoba koje su bez posla osam i više godina, još deset hiljada radnika na burzi je od pet do osam godina, oko 15.000 bez posla je od dvije do pet godina, a u grupaciju dugotrajno nezaposlene osobe – u koju prema međunarodnoj metodologiji ulaze svi koji se ne mogu zaposliti unutar godine dana – ulazi i oko 13.000 građana koji su bez posla između jedne i dvije godine.

“Tržište traži sobarice, kuhare, čistačice, vozače, građevinske radnike, informatičare, a na našoj burzi je više hiljada raznih kemijskih, šumarskih, poljoprivrednih tehničara, oko 7.000 uredskih službenika, oko 3,6 hiljada knjigovođa, oko 3.000 komercijalista, oko 2,5 hiljade drugih ekonomskih stručnjaka, oko 1700 računovođa, hiljade nezaposlenih pravnika, nešto više od hiljadu nastavnika srednjih škola, ali i tačno 7527 trgovaca od kojih njih oko 5.000 ulazi u grupaciju kratkotrajno nezaposlenih”, navodi se.

Znatan broj nezaposlenih nema ni minimalne uvjete da ih se dodatno osposobi. Visoke su životne dobi, ograničenog radnog iskustva i bez kvalifikacije, ističu na burzi.

Oko manjka radnika u turizmu oprečna su mišljenja.

Primjerice, na Zavodu za zapošljavanje tvrde da još uvijek ima radnika koji bi mogli raditi u sezoni, no poslodavci bi se trebali više potruditi da dođu do njih.

Primjerice, na burzi je oko 2400 kuhara, 1700 konobara, 3500 čistačica, oko 7500 hiljada osoba raznih domaćinskih zanimanja, i to uglavnom ljudi srednje i mlađe životne dobi, piše Večernji list.