Tema u fokusu

Kompanija KEMIS-BH u 2018. ostvarila prihod od 1,8 miliona KM


Pouzdanost u radu samo je jedna od karakteristika koja kompaniju KEMIS-BH d.o.o. Lukavac izdvaja na bh. tržištu. Riječ je o kompaniji koja teži da bude prepoznatljiva u segmentu održivog upravljanja otpadom, te da svojim radom utiče na pozitivne promjene svijesti lokalne zajednice i šire.

Stoga, kompanija KEMIS-BH d.o.o. Lukavac već godinama nastoji da kupcima svojih usluga ponudi cjelovita, stručno svestrana, sigurna i troškovno prihvatljiva rješenja na području upravljanja otpadom i industrijskim čišćenjem.

KEMIS je kompanija koja radi na polju zbrinjavanja i obrade svih vrsta opasnog i neopasnog otpada u BiH, a u vlasništvu je grupacije Surovina d.o.o. iz Maribora koja na polju upravljanja otpadom ima više od 60 godina iskustva.

“Također, nastojimo da budemo značajan nosilac razvoja, te sa aktivnim odnosom prema okolini doprinosimo održivom razvoju i na najbolji mogući način realiziramo svoju društvenu odgovornost. Nekada je teško sve gore navedeno ostvariti, posebno ako se osvrnemo na ekonomsku situaciju u našoj državi, ali moramo biti borci i raditi najbolje što umijemo, a sve u skladu sa djelatnostima u kojima smo najbolji, težiti poboljšanju ekonomske situacije, te u skladu s tim i poslovnog razvoja”, kazao je Maid Hadžimujić, direktor kompanije.

U toj borbi da budu najbolji, da kupcima ponude najbolje i u krajnjoj liniji pomognu rast. bh ekonomije kompaniji KEMIS-BH pomaže certifikat bonitetne pouzdanosti koji im prema Hadžimujićevim riječima mnogo pomaže.

“Znak pouzdanosti pored imena naše kompanije pokazuje našim kupcima, a posebno dobavljačima, s kim rade, te da mogu s pouzdanošću ostvariti svoje zacrtane planove bez ikakvog straha”, istakao je Hadžimujić, dodajući da se trude da ispune zahtjeve koje se pred njih postavljaju, po pitanju odgovornog upravljanja sa otpadom.

U prošloj godini kompanija je ostvarila dobre poslovne rezultate, te su imali oko 1,8 miliona KM prihoda, te ostvarili dobit oko 180.000 KM.

“Ove godine rezultati su nešto slabiji. Cijenimo da ćemo ostvariti oko 1,4 miliona KM prihoda i neto dobit oko 135.000 KM. Glavni razlog nešto slabijeg rezultata je pad u cijeni sekundarnih sirovina u drugom polugodištu, što je negativno utjecalo i na naše poslovanje, istknuo je Hadžimujić.

S obzirom na to da je riječ o kompaniji koja ima specifičnu djelatnost orijentisani su na tržište BiH, a kad je u pitanju izvoz, izvoze otpad u Sloveniju, Austriju, Njemačku, Francusku, Belgiju.

“Međutim, ovdje se radi o izvozu opasnog otpada za koji mi moramo platiti usluge konačnog zbrinjavanja”, pojasnio je Hadžimujić.

Kada su u pitanju investicije KEMIS je prošle godine završio investiciju izgradnje Centra za bioremedijaciju, koji je prvi ovakav centar za obradu zemlje kontaminirane naftom i naftnim derivatima.

To su uradili zajedno sa partnerima iz Češke Republike, kompanija DEKONTA.

Također, ovu investiciju je podržao i Fond za zaštitu okoliša FBiH.

“Mi želimo i u narednom periodu ići dalje sa novim investicijama koje svakako donose i nova zapošljavanja, ali i nove tehnologije u održivom upravljanju otpadom, što smatramo velikim izazovom. Imamo planove za naredni period, ali o njima ćemo više govoriti kada budu u fazi realizacije. U svakom slučaju planiramo širenje naših kapaciteta, jer samo tako možemo napredovati i poboljšati naše poslovanje”, naglasio je Hadžimujić, te dodao kako zbog specifičnosti obavljanja djelatnosti, gdje poslovanje mogu obavljati samo unutar BiH, a s obzirom da djeluju na tržištu Federacije BiH, KEMIS planira svoje poslovanje proširiti i na tržište Republike Srpske.

Djelatnost koju obavljaju je specifična i puna izazova, a tržište BiH u ovom segmentu poslovanja još nedovoljno razvijeno.

“Jednim dijelom je to zbog neprepoznavanja otpada kao potencijalnog pokretača razvoja (cirkularna ekonomija). Vi ćete vidjeti i čuti da u Evropi otpad više nije smeće, te da se iz otpada sve više komponenti reciklira ili koristi kao energent ili sirovina, a veoma malo ili gotovo nikako otpad se ne baca na deponije. Nažalost, kod nas je situacija potpuno drugačija, jer gro otpada (i korisnog i nekorisnog) završava na deponijama. Svakako, da su nam u ovom segmentu, upravljanja otpadom, potrebne nove zakonske regulative i uredbe gdje bi se definisalo kako upravljati sa pojedinim vrstama otpada. Time bi se otvorile nove poslovne ideje za investicije i nova upošljavanja”, kazao je Hadžimujić.