Dinamika izvođenja radova na Koridoru 5c na većini dionica se odvija u skladu s planiranim. Zastoja je bilo kod ugovaranja određenih dionica, a na određenim gradilištima imamo blaga kašnjenja, ali u svakom od slučajeva smo reagirali adekvatno i na vrijeme da spriječimo bilo kakva veća odstupanja u ostvarenju plana, kazao je direktor Javnog preduzeća (JP) Autoceste Federacije BiH Adnan Terzić.

Istakao je da je saradnja sa institucijama koje su uključene u proces dobivanja saglasnosti i odobrenja za projektiranje i građenje solidna, ali i da se ponekad desi da ne dobiju dokumentaciju koja im je potrebna na vrijeme, ali i da su u većini slučajeva i druge institucije svjesne da je bilo kakvo zadržavanje lančano povezano s usporavanjem ostalih aktivnosti u procesu projektiranja i građenja.

Potcrtao je da je izgradnja autoceste na Koridoru 5c od javnog interesa, te da bi sve institucije koje su na bilo koji način uključene u proces trebale dati prioritet ovom projektu.

Direktor JP Autoceste FBiH Adnan Terzić u intervjuu za Poslovne novine govori, između ostalog, o stanju u oblasti putnog saobraćaja u BiH, razvoju putne infrastrukture u BiH, značaju Koridora 5c, sigurnosti saobraćajnica i saboraćaja, te održivom razvoju.

Kako biste ocijenili stanje u oblasti putnog saobraćaja u BiH?

Promet je jedan od bitnih preduvjeta privrednog rasta i razvoja svih modernih ekonomija, pa taj značaj ima i u Bosni i Hercegovini. U tom svjetlu razvoj i izgradnja savremenih koridora, pogotovo autocesta i brzih cesta na koridorima je osobito važna. Stanje u oblasti cestovnog prometa u Bosni i Hercegovini, te Federaciji Bosne i Hercegovine moguće je promatrati kroz više aspekata, te kroz različite kategorije cesta. Autocesta na Koridoru 5c trenutno je najvažniji cestovni pravac u Federaciji BiH i svi napori su usmjereni na njenu izgradnju u cjelosti. Kada su u pitanju autoceste i brze ceste, trenutno imamo u upotrebi oko 110 km autoceste, kao i u izgradnji na dodijeljenim dionicama preko 40 km nove autoceste. Po broju kilometara nismo na nivou razvoja EU, ali po opremljenosti i sigurnosti saobraćajnica kojima upravljamo zasigurno jesmo. Također, sve dionice su izgrađene i dalje se grade prema standardima koji važe u EU.

Koja bi, po Vašem mišljenju i procjeni, bila najbolja i najprihvatljivija strategija u vezi s daljnjim razvojem putne infrastrukture u BiH?

Kad je u pitanju razvoj cestovne infrastrukture i definisanje strategije razvoja, bitno je naglasiti da postoji usvojena Transportna strategija BiH u kojoj su definisani osnovni cestovni pravci, te postavljen plan za izgradnju istih. Autocesta na Koridoru 5c je neupitno najvažnija cesta koja je tim definisana, te je njena izgradnja apsolutni prioritet, naročito zbog toga što je povezana s mrežom evropskih koridora, te predstavlja dio koridora koji povezuje Budimpeštu i Ploče, tj. Centralnu Evropu i Jadransko more. Osim ovog pravca definisani su i pravci brzih cesta i autocesta koji će zasigurno doprinijeti razvoju ostalih dijelova BiH koji se ne nalaze na Koridoru 5c, kao npr. brza cesta od Sarajeva prema Goraždu, ili brza cesta Lašva – Nević polje, te Mostar – Široki Brijeg – Grude. Također, planirano je projektovanje brze ceste prema Bihaću, Jadransko – jonske autoceste i još neki projekti.

Pitanje funkcionalnosti puteva u bliskoj je, zapravo neraskidivoj vezi s pitanjem sigurnosti saobraćaja. Šta u tom smislu radi i šta će raditi JP Autoceste FBiH u toj oblasti?

Sigurnost saobraćaja je multidimenzionalna kategorija koja ne ovisi samo o stanju i sigurnosnim aspektima infrastrukture, već je direktno povezana sa još dva sudionika u saobraćaju, a to su vozač i vozilo. Samim time na sigurnost saobraćaja nije moguće utjecati samo kroz poboljšanje infrastrukture, ali infrastruktura ipak ima veliki udio u omogućavanju sigurnijeg saobraćaja. Ukoliko se gleda s aspekta te vrste sigurnosti, može se zaključiti da je autocesta najsigurnija cesta kojom se može voziti u Federaciji BiH. Izgrađena je po najvišim sigurnosnim standardima, te se njome upravlja pomoću modernog sistema nadzora i upravljanja već pet godina. Iz godine u godinu prate se i analiziraju statistike saobraćajnih nezgoda, te na osnovu njih i generalno saznanja u oblasti sigurnosti saobraćaja, dodatno ulaže u saobraćajno tehničku opremu sa ciljem povećanja stepena sigurnosti saobraćaja. Iako nije obaveza, prvi smo u BiH koji ugrađujemo ublaživače udara na najrizičnije lokacije na autocesti, te niz drugih naprednijih sistema. Kroz sistem upravljanja tunele na autocesti činimo najsigurnijima na čitavoj putnoj mreži. U stanju smo da u okviru jedne minute odreagujemo na svaku netipičnu situaciju na cesti, obzirom da su tuneli pokriveni video nadzorom u potpunosti. Sa strateškog aspekta i budućih aktivnosti, bitno je reći da je trenutno u izradi strategija sigurnosti prometa na nivou BiH, te planiramo biti aktivni sudionik tog procesa, kao i implementator najsavremenijih rješenja s ciljem dodatnog poboljšanja sigurnosti na cestama.

U posljednjih nekoliko godina intenzivirana je i priča o odnosu saobraćaja i životne sredine, a sve posmatrano kroz prizmu održivog razvoja. Kako se to reflektuje u planovima i programima rada JP Autoceste FBiH?

Održivi razvoj odnosi se na proces postizanja ravnoteže između privrednih, socijalnih i ekoloških zahtjeva jednog društva, a sve kako bi se pronašla ravnoteža između pozitivnih i negativnih efekata koje saobraćaj ima u odnosu na društvo, sada i u budućnosti. Pored zakonskih normi koje prilikom projektovanja i gradnje autoceste moramo da ispoštujemo odlučili smo se, kroz viziju Preduzeća, aktivno posvetiti očuvanju životne sredine. Potvrda tome je i uvođenje ISO 14 0001 certifikata o upravljanju životnom sredinom. Isto tako, međunarodne finansijske institucije koje finansiraju izgradnju autoceste imaju dodatne i vrlo stroge zahtjeve za očuvanje životne sredine. I ovdje bih istakao da se priča ne završava izgradnjom autoceste, nego se kroz propisani monitoring, redovno prati stanje životne sredine od strane nezavisnih stručnjaka. Više puta godišnje se uzimaju uzorci vode iz separatora za pročišćavanje oborinskih voda sa autoceste, zatim vrše se kontrole nad kvalitetom tla u pojasu autoceste, kvalitetom zraka i nivoom buke.

Koja je strategija po pitanju brzih cesta?

Kao što sam ranije rekao, JP Autoceste FBiH su zadužene za projektovanje, građenje i upravljanje autocestama i brzim cestama u Federaciji BiH. Kad su u pitanju brze ceste, one imaju izuzetan značaj jer privlače promet na autoceste i spajaju područja kroz koje ne prolazi Koridor 5c i autocesta s autocestom. Transportnom strategijom su definirane brza cesta Sarajevo – Goražde, Lašva – Nević Polje, Mostar – Široki Brijeg – granica RH, Ključ – Bihać – RH, te Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH. Ove brze ceste su u različitim fazama realizacije s obzirom na dokumentaciju koja je bila u različitim fazama pripremljenosti. Tako su JP Autoceste FBiH prije godinu dana potpisale ugovor za izgradnju brze ceste Prača – Goražde – tunel Hranjen dužine 5,5 km. Izgradnja tunela Hranjen je najzahtjevniji dio projekta izgradnje brze ceste Goražde – Sarajevo. Radovi na ovoj dionici se odvijaju prema dinamici. Pored izgradnje tunela Hranjen radimo i izradu glavnog projekta brze ceste Prača – Goražde. Kad je riječ o brzoj cesti Lašva – Nević Polje prema Planu poslovanja za 2019. godinu, u nadolazećem periodu očekuje se završetak pripreme tenderske dokumentacije i objave tendera za izbor izvođača i nadzora za izgradnju LOT-a 1. ove dionice, Vitez – Nević Polje, dužine cca. 5 kilometara. Također, JP Autoceste FBiH rade na izradi idejnih i glavnih projekata brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Republika Hrvatska, Hrvatska – Bihać – Ključ, te Bihać – Cazin – Velika Kladuša granica s Hrvatskom.

Možete li se detaljnije osvrnuti na rad JP Autoceste FBiH, posebno na dio pripreme za građenje i građenja kao i koji su planovi za dalje?

JP Autoceste FBiH ima devet aktivnih gradilišta odnosno u izgradnji 40 kilometara autoceste na Koridoru 5c. Ukupna investicijska vrijednost radova koji su u toku je 477 miliona eura. Aktivna gradilišta su u zeničkoj regiji tačnije Zenička zaobilaznica te dalje prema sjeveru naše zemlje kao i u Hercegovini od Počitelja prema Buni. Puštanje u promet prvih dionica ukupne dužine od 26 kilometara očekuje se tokom 2020. godine. U promet će se pustiti završeni dio autoceste Svilaj – Odžak dužine 10 km koja je završena još u decembru 2017. godine, ali se na njeno otvaranje za puni saobraćajni profil čeka na završetak radova na mostu na rijeci Savi (izgradnja u nadležnosti Ministarstva prometa i komunikacija BiH) i GP Svilaj (izgradnja u nadležnosti UIO BiH). U sljedećoj godini će biti pušten u promet i dio Zeničke zaobilaznice dužine 10 km, te na jugu naše zemlje bit će završena dionica autoceste Buna – Počitelj. Zaokružen je jedan ciklus tj. uskoro će biti potpisano još šest novih ugovora odnosno trenutno su u toku tenderske procedure za sljedeće dionice: Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Tarčin – Ivan, tunel Ivan, Kvanj – Buna, te Sarajevska obilaznica LOT 3B. Posebno smo posvećeni realizaciji projekata izgradnje autoceste dužine 51 kilometar od Ovčara – ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj i Mostar sjever Mostar jug gdje smo uputili resornim institucijama prijedloge najpovoljnijih modela finansiranja, a sve u cilju što brže realizacije najkompleksnijeg dijela Koridora 5c, čiji početak realizacije planiramo u sljedećoj godini. U ovom momentu, JP Autoceste FBiH je osiguralo nove investicije vrijedne 1,68 milijardi eura za 124 kilometra autoceste. Ono na šta smo posebno ponosni je da su nam do sada odobrena bespovratna sredstva EU u ukupnom iznosu od 300 miliona KM koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Kada je riječ o pripremi za građenje tačnije projektovanju i eksproprijaciji u ovom trenutku se ekspropriše 30 kilometara autoceste tačnije dionice Nemila – Vranduk, Mostar jug – Kvanj, Kvanj – Buna, Lašva – Nević polje i Poprikuše – Nemila. Trenutno radimo na izradi Glavnog projekta autoceste Medakovo – Ozimice i Ozimice – Poprikuše, struktuiranje projekata dionice autoceste Tuzla – Žepče. Između ostalog, radimo i na ažuriranju postojećeg Glavnog projekta autoceste Ivan – Ovčari, te izradu Glavnog projekta autoceste Ovčari – tunel Prenj iz osiguranih grant sredstava (WBIF) Evropske komisije.

JP Autoceste FBiH prva je kompanija u BiH i regiji, a iz oblasti cestogradnje prva u svijetu koja je svoje poslovanje uskladila sa zahtjevima međunarodnog standarda za nabavku ovlaštenog instituta za nabavku i snabdijevanje – Chartered Institute of Procurement and Supply (CIPS). Standardi CIPS-a znače potvrdu najvišeg stepena profesionalnosti u nabavkama. Sada JP Autoceste FBiH uvodi i ISO standarda 37001:2016 – Sistem upravljanja antikorupcijom. Možete li nam reći nešto više o važnosti ovih certifikata za preduzeće?

JP Autoceste FBiH prvo je javno preduzeće u Bosni i Hercegovini koje uvodi ISO standard 37001:2016 – Sistem upravljanja antikorupcijom. JP Autoceste FBiH je izradilo plan integriteta koji predstavlja niz antikorupcijskih mjera, što je i jedan od ključnih dokumenata za suzbijanje korupcije, kreiran s ciljem da se poveća transparentnost, efikasnost, odgovornost rada i otvorenosti prema građanima. Uvođenjem ovog sistema JP Autoceste FBiH želi dodatno unaprijediti stepen odgovornosti i profesionalizma u radu, poboljšati procese planiranja, donošenja i provođenja akata i programa na transparentan način. ISO 37001:2016 standard je namijenjen da pomogne organizaciji da uspostavi, implementira, održava i konstantno poboljšava program usklađivanja protiv podmićivanja. Ovaj standard je garancija menadžmentu, investitorima, zaposlenicima, klijentima i drugim interesnim stranama da i organizacija provodi razumne korake na sprječavanju korupcije. Sistem je dokaz da je organizacija poduzela razumne korake da spriječi korupciju ili da je smanji na najmanje moguću mjeru.

Podsjetite čitaoce na značaj Koridora 5c ne samo za BiH, već i za okolne zemlje?

Trans-evropski Koridor 5c predstavlja glavnu transportnu rutu u BiH od sjevera ka jugu. Povezuje Budimpeštu (Mađarska) sa jadranskom lukom Ploče (Hrvatska). Projekat je od velikog značaja za povezivanje centralne Evrope sa Jadranskim morem, a putem njega i svim pomorskim rutama. Koridor 5c omogućiti će i vezu juga zemlje sa sjeverom, kao i bolju povezanost čitave regije jer se veže na koridor X i na Jadransko-jonsku autocestu. Autocesta će doprinijeti povećanju kapaciteta saobraćaja i smanjenju saobraćajnog opterećenja na postojećoj mreži magistralnih i regionalnih cesta. Koridor 5c je transportna veza koja će doprinijeti ostvarenju značajnih ekonomskih koristi kako za cijelu zemlju, tako i za region. Od projekta će BiH imati više ključnih koristi kao što su: unapređenje regionalne, nacionalne i međunarodne povezanosti zemalja Zapadnog Balkana, omogućavanje ekonomskog razvoja u regionu, povlačenje dijela teškog saobraćaja sa lokalnih cesta što će dovesti do smanjenja gužvi u naseljenim područjima i rezultirati u unapređenju sigurnosti cesta i sigurnosti lokalne zajednice, posebno imajući u vidu visok broj saobraćajnih nesreća u postojećem cestovnom sistemu u poređenju sa zemljama Evropske unije, smanjenje onečišćenja okoliša s obzirom na visoke standarde koji se prate prilikom izgradnje i kao što već imamo na terenu kratkoročnu mogućnost zapošljavanja lokalnog stanovništva za vrijeme izgradnje, ali i kasnije tokom održavanja. Kao što sam već nekoliko puta rekao, najvažniji i najprioritetniji infrastrukturni projekat u Federaciji, trenutno je izgradnja ove autoceste, jer bez povezanosti nema ni života, a ni razvoja društva.