Program ‘Kurzarbeit’ u koji bi moglo ući do 2,3 miliona radnika u Njemačkoj slijedi sve više evropskih država.

Prema mišljenju ekonomista, program je sačuvao većinu kvalificiranih radnika tokom krize 2008. i 2009. godine. Alat kojim njemačka vlada namjerava ograničiti otpuštanja u uvjetima ekonomskog poniranja uzrokovanog epidemijom koronavirusom postao je novi „izvozni hit“ najveće evropske ekonomije.

Alat se zove „Kurzarbeit“, a radi se o programu tokom kojeg kompanije suočene s ekonomskom krizom radikalno skraćuju satnicu radnicima ili ih šalju na neplaćeni odmor, a država nadoknađuje veći dio njihove izgubljene zarade.

Konkretno, radi se o isplati 60 posto njihove plaće prije krize, a isplatu provodi „burza rada“, Savezni ured za rad koji isplaćuje i naknade za nezaposlene.

Kako piše Financial Times, vrijednost „Kurzarbeita“ uočile su i ostale evropske zemlje. Naslanjajući se na tradiciju države blagostanja, Danska, Švedska i Norveška slijedile su Njemačku u uvođenju velikih subvencija za radnike koji bi u suprotnom bili otpušteni.

Sličan program uvodi i Ujedinjeno Kraljevstvo. Prošlog petka ministar financija Rishi Sunak predstavio je program u sklopu kojeg poslodavci mogu aplicirati za novčanu pomoć kojim bi pokrili veći dio plaća. Takva pomoć može pokriti do 80 posto plaće radnika, odnosno do 2.500 funti mjesečno. Slične sisteme imaju i Španija i Francuska, a nedavno su ih izmijenile u pravcu „njemačkog modela“.

Očekuje se da će broj zahtjeva za „Kurzarbeitom“ porasti u idućim sedmicama s obzirom da epidemija koronavirusom uzima sve veći danak u njemačkoj privredi. U proteklih nekoliko dana industrijski divovi poput Volkswagena i BMW-a zaustavili su proizvodnju u većini svojih fabrika, malim i srednjim poduzećima prihodi su zaustavljeni, a mjere suzbijanja epidemije zatvorile su hotele, restorane i kafiće.

Vlada očekuje da će oko 2,35 miliona radnika ući u „Kurzarbeit“, a to će državu koštati malo više od 10 milijardi eura. Unatoč naoko golemom iznosu, to neće biti problem za Savezni ured za rad koji je pripremio zalihu od 26 milijardi eura.  Za usporedbu, na vrhuncu krize 2009. godine u „Kurzarbeitu“ je bilo 1,4 miliona radnika.

Inače, program „Kurzarbeit“ postoji još od početka 20. stoljeća, ali je prvi put aktiviran prije 12 godina. „On je uistinu doprinio otpornosti njemačkog tržišta rada nakon globalne financijske krize“, ističe Alexander Hijzen, ekonomist Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Zahvaljujući tome, stopa nezaposlenosti u Njemačkoj pala je sa 7,9 posto na početku krize na 7 posto u maju 2009. godine. Za ilustraciju, nezaposlenost među članicama OECD-a u tom je razdoblju poirasla za tri postotna boda, na 8,6 posto.