Najavljenu promjenu valute, odnosno zamjenu kune eurom, koja bi se, prema procjeni Hrvatske narodne banke, najranije mogla dogoditi početkom 2023. godine, komentarisalo je više od 3.500 ispitanika u anketi koju je proveo portal MojPosao putem servisa MojaPlaća.

Zanimljivo je da čak više od trećine anketiranih, njih 35 posto, niti podržava, niti ne podržava uvođenje eura, odnosno nemaju o toj temi uopće jasno definiran stav.

Među građanima koji imaju mišljenje o ovoj temi njih nešto više od polovice, odnosno 54 posto, podržava uvođenje eura, dok 46 posto ljudi ne podupire ovu odluku.

Najveću prednost uvođenja nove valute građani vide u, kako tvrde (50 posto), izjednačavanju Hrvatske s ostatkom EU-a, a kada je o nedostacima riječ, ljudi se u prvom redu pribojavaju povećanja cijena te gubitka “monetarnog suvereniteta”.

Istraživanje je pokazalo da građani smatraju da će uvođenjem eura cijene rasti.

Hrvatska je u julu ušla u Europski tečajni mehanizam, a kroz najmanje dvije godine očekuje se da će zadovoljiti preostale uvjete za uvođenje eura, te bi se zamjena kune eurom najranije mogla dogoditi početkom 2023. Vezano za cijene, u središnjoj banci već su kazali da će jedno vrijeme, uoči i nakon trenutka konverzije, cijene biti iskazivane dvostruko, i u kunama i u eurima, kako bi se spriječilo “zaokruživanje na više”.

Toga bi najviše moglo biti kada su u pitanju neke “sitne usluge” poput cijene kafa i slično, što povećava percepciju rasta inflacije, iako iskustva drugih govore da sam euro nije značajnije pridonio inflaciji.

SEEbiz