Novosti

Eko-Bosanka prošle godine izvezla 42 tone lješnika u EU


Eko-Bosanka kompanija iz Dervente počela je uzgajati lješnjake kako bi diverzifikovala proizvodnju. Osim plantaže, imaju i matičnjak gdje godišnje proizvedu 60.000 sadnica lješnjaka, a pruža i usluge poput pripreme zemljišta, sadnje, ali i održavanja plantaža drugih uzgajivača.

“Lješnjacima treba sedam godina da počnu davati plodove, ali biljka traje 50 godina, tako da se tu radi o dugoročnoj investiciji,” kaže Pero Matić, vlasnik firme Eko-Bosanka Posavina iz Dervente. On dodaje da su lješnjaci posebni jer rastu tamo gdje druge orašaste vrste neće, a cijeli plod je upotrebljiv.

EU je jedan od najvećih svjetskih uvoznika jestivih orašastih plodova, 40 posto globalnog uvoza. Sa sestrinskom firmom u Hrvatskoj Eko-Bosanka će sve svoje lješnjake izvoziti u Evropsku uniju.

S nula otpada i sigurnim tržištem, odluka Eko-Bosanke da uđe u posao s lješnjacima bila je ispravna. Njihov povrat na prve 42 tone proizvoda premašio je 150.000 KM.

Kako su lješnjaci proizvod koji trune ukoliko se ne preradi i pravilno uskladišti, Eko-Bosanka je, osim ulaganja u ekspanziju plantaže, morala ulagati i u opremu za pranje i sušenje lješnjaka koja bi njihovom proizvodu dala duži životni vijek. Prijavili su se za bespovratna sredstva pri Sweden/USAID FARMA II projektu koji je prepoznao proizvodni potencijal i sufinansiranje je odobreno.

“Zahvaljujući FARMA II projektu, koji je sa nama udružio snage, sada imamo opremu za preradu lješnjaka, a pomogli su nam i u implementaciji HACCP sistema sigurnosti hrane. Dok je HACCP jedan od preduslova za izvoz, sušeni lješnjaci mogu se skladištiti i do dvije godine, što nas stavlja u bolju poziciju u pregovorima o izvoznim poslovima. Nadalje, sušeni lješnjaci imaju višu maloprodajnu cijenu, kao proizvod s dodanom vrijednošću,” rekao je Matić.

Eko-Bosanka je osnovana 2007. godine i kompanija danas uzgaja žitarice na 1.600 hektara. Od 2012. počela je saditi i lješnjake. U međuvremenu plantaža je narasla na 200 hektara. U 2020. godini prvih zasađenih 35 hektara počelo je davati plod, 1,2 tone po hektaru. Sa 42 tone proizvoda sada se može reći i zvanično u poslu sa lješnjacima.

(Oslobođenje)