Centralni završni događaj ovogodišnjeg CEFTA Weeka okupio je više od 300 učesnika/ca iz sedam članica ove međunarodne organizacije. 2021. godina je ujedno bila i prva godina implementacije Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište. Fokus je bio na promovisanju napora za unapređenje kretanja robe i usluga kroz CEFTA tržišta. Učinjeni su ozbiljni koraci u približavanju zajedničkom evropskom tržištu uz podršku Evropske komisije i Vijeća za regionalnu saradnju.

Kreshnik Bekteshi, makedonski ministar ekonomije, otvorio je konferenciju i naglasio CEFTA-in značaj za razvoj regionalnog tržišta i ekonomski oporavak od posljedica pandemije COVID-19.

“Ove godine smo uspjeli započeti i završiti važan posao u okviru makedonskog predsjedavanja organizacijom CEFTA i implementacije Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište. Na nama je da nastavimo ispunjavati obaveze i dalje razvijamo Sporazum kroz stvaranje povoljnih uslova za trgovinu za poslovni sektor i stimulaciju konkurencije. U okviru našeg predsjedavanja brojnim CEFTA tijelima i kroz vođenje pregovora za uspostavljanje mehanizma za rješavanje sporova, unaprijedili smo slobodan protok robe kroz eliminaciju barijera, ostvarili napredak u slobodnom protoku usluga i unaprijedili institucionalne kapacitete u okviru CEFTA struktura”, izjavio je minister Bekteshi.

Direktor CEFTA Sekreterijata Emir Đikić naglasio je važnu ulogu CEFTA-e u promociji boljih uslova za trgovinu u posljednjih 15 godina: “Studije su pokazale da je CEFTA sporazum doprinio rastu izvoza članica između 40 i 80 posto. Ono što je sada najvažnije je budućnost i potencijali koje ona donosi, a to je povećanje BDP-a od oko 6,7 posto ukoliko CEFTA-u dovedemo do nivoa integracije koji postoji u Evropskoj uniji. Ove godine smo napravili prve korake u tom pravcu.”

Ključna dostignuća u okviru CEFTA Sporazuma za 2021. su:

Promjena pravila o porijeklu roba, što je utjecalo na veću fleksibilnost i donijelo dodatne benefite za privredu.

Odluka o elektronskoj trgovini u okviru CEFTA-e je finalizovana.

Odluke o priznavanju AEO programa i profesionalnim kvalifikacijama, koje su usaglašene na ekspertskom nivou.

Značajan napredak je napravljen u pregovorima vezanim uz Dodatni protokol 7, koji predstavlja mehanizam za rješavanje sporova i Odluku o uklanjanju radnih dozvola za osobe koje nude usluge i intrakompanijske transfere.

Zelene trake su proširene na sve prelaze u okviru CEFTA-e, što je omogućilo brži i sigurniji protok roba osnovne namjene. Otvoren je novi portal koji prikazuje podatke vezane uz Zelene trake i vrijeme čekanja na prelazima, što će doprinijeti još boljoj kontroli trgovinskih politika. Započet je dijalog o proširivanju inicijative na susjedne zemlje, članice EU.

Lansirana je platforma za elektronsku razmjenu podataka, SEED+. Podržat će razmjenu certifikata neophodnih za prolaz robe, poput elektronskih certifikata, sa ciljem uspostavljanja “trgovine bez papira”. Također, SEED+ će doprinijeti bržoj razmjeni podataka iz neusaglašenih pošiljki za poljoprivredne proizvode, sa ciljem potpune zaštite potrošača.

Izvedena su tri pilot projekta Zajedničkih carinskih aktivnosti vezanih za prazne kamione, ilegalnu trgovinu duhanom i IPR žig kao korak ka uspostavljanju Strategije za upravljanje carinskim rizicima.

Tri panel diskusije pod nazivom “Olakšanje trgovine kroz priznavanje certifikata i procedura”, “Trgovina uslugama i licence, kvalifikacije i dozvole” i “Prava intelektualne svojine u promociji trgovine i investicija” akcenat su stavili na prepoznavanje programa koji imaju za cilj da integrišu sedam tržišta u jedno i osiguraju efkasne i jeftine metoda pristupa tržištu od 20 miliona ljudi i konsolidovanoj privredi vrijednoj 120 milijardi dolara.

Dženan Omanović iz Centra za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja (CIP) objasnio je da je priznavanje profesionalnih kvalifikacija jedan od ključnih reformskih procesa u BiH, koji se nalazi čak i u Upitniku Evropske unije iz 2016. godine koji je podnijela BiH i tiče se ključnih aspekata za pristupanje EU.

“U tom pogledu u Bosni i Hercegovini se još ništa nije uradilo. Imali smo evropski twinning projekat sa Slovačkom koji je rezultirao mapom puta, ali je ona bila isuviše uopštena i nije davala ključne upute kako da idemo dalje s implementacijom, tako da smo pet godina kasnije još uvijek na samom početku i generalno, bilo kakvi reformski procesi u BiH kao zemlji u razvoju nisu mogući bez međunarodne pomoći”, istakao je Omanović.

Bosna i Hercegovina velike nade pokaže u CEFTA odluku o profesionalnim kvalifikacijama.

“Generalni sistem priznavanja kvalifikacija u BiH još uvijek nije počeo s implementacijom i mislim da će ova CEFTA-ina odluka konačno doprinijeti da počnemo s aktivnostima u tom smjeru. Prednost CEFTA-ine odluke je što će skratiti procedure priznavanja i olakšati ih jer realni sektor ne može čekati. Tako naprimjer građevinski sektor, konkretno inžinjeri građevine, ne mogu čekati 4-5 mjeseci na priznavanje kvalifikacija jer građevinska sezona je od proljeća do jeseni. Implementacijom CEFTA odluke će se otkloniti i druge prepreke koji se trenutno pojavljuju kod priznavanja kvalifikacija recimo građevinskih inžinjera”, objasnio je Omanović.

Sjeverna Makedonija predsjedavanje CEFTA sporazumom predaje Moldaviji, koja će imati ovu ulogu tokom 2022. godine uz obećanje da će nastaviti sa radom na promociji ambicioznih planova vezanih za trgovinu.

CEFTA Week je organizovan uz saradnji sa partnerima iz Zavoda za intelektualnu svojinu Evropske unije, GIZ, USAID Sjeverna Makedonija i Zapadnobalkanski forum privrednih komora, a uz podršku Evropske komisije.