Ekonomski rast u BiH u ovoj godini biće usporen u odnosu na prethodnu, i to na oko 3% zbog manjeg rasta izvoza, ali i produženog uticaja pandemije i neuspjeha na prevazilaženju političkih tenzija u zemlji, smatra šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon.

Šeldon u intervjuu za Srnu navodi da će u ovoj godini biti smanjen izvoz proizvoda mineralnog porijekla, hemijskih proizvoda, baznih metala, kao i mašina i mehaničkih aparata, a da će biti zabilježen rast uvoza, uglavnom za infrastrukturne projekte.

Prema njegovim riječima, doznake će, vjerovatno, i dalje nastaviti da pružaju podršku postepenom povećanju potrošnje u BiH, dok se očekuje da investicije u sektorima energetike, građevinarstva i turizma pruže podršku za otvaranje radnih mjesta, tako da se u srednjoročnom periodu očekuje umjereni rast u zemlji.

– Rizike na putu rasta predstavljaju produženi uticaj pandemije i neuspjeh na prevazilaženju političkih tenzija, kao i sveukupna politička blokada na nivou BiH. Rješavanje ovog posljednjeg olakšalo bi povratak na dosljedniju implementaciju programa socio-ekonomskih reformi u zemlji – ističe Šeldon.

Osvrćući se na 2021. godinu, on napominje da se procjenjuje da će ekonomski rast u BiH dostići oko 6,5%, uglavnom zbog niže osnovice iz prethodne godine uzrokovane pandemijskom krizom.

– To je izuzetno ostvarenje rasta, budući da je to povećanje dovelo realni bruto domaći proizvod do nivoa prije krize – ukazuje šef Kancelarije Svjetske banke, te pojašnjava da je realni rast u prošloj godini bio zasnovan na povećanju izvoza i snažnom rastu privatne potrošnje.

Uzimajući u obzir činjenicu da je domaća ekonomija mala, nije vjerovatno da model rasta zasnovan na domaćoj potrošnji može obezbijediti bolje izglede za razvoj i smanjenje nejednakosti u prihodima zemlje, prema prihodima koje ostvaruju članice EU.

– Održiviji model rasta vjerovatno bi zahtijevao prelazak sa modela rasta vođenog potrošnjom na model rasta vođen investicijama i izvozom proizvoda veće dodatne vrijednosti, što dovodi i do povećanja produktivnosti – naglašava Šeldon.

Da bi se olakšao taj prelazak, prema njegovim riječima, primjena programa socio-ekonomskih reformi biće od ključnog značaja, takođe i u kontekstu ostvarivanja pomaka u pravcu članstva u EU.