Turbulencije na svjetskim tržištima hrane, energenata i potražnje za metalima te ekonomske i političke krize posljednjih godina itekako utiču i na našu zemlju

Stalna poskupljenja i odlazak radne snage postali su svakodnevnica. Kako zadržati stabilno poslovanje, imati rast i odolijevati udarima na tržištu pitanja su sa kojim se privrednici svakodnevno suočavaju. O problemima bosanskohercegovačke ekonomije i kako ih prevazići razgovarali smo sa predsjednikom Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravkom Marinkovićem.

Ova kriza potvrđuje strateški značaj domaće proizvodnje, jer domaći proizvođači nastoje da u što većoj mjeri koriste postojeću sirovinsku bazu u procesu proizvodnje

Možete li dati ocjenu stanja privrede u BiH za sedam mjeseci ove godine i kakva su Vaša očekivanja do kraja 2022. godine?

„Evidentno je da je za sedam mjeseci 2022. godine došlo do značajnog rasta uvoza (oko 42%) i izvoza (za 39%). Međutim, robno i količinski ostali smo na skoro istom nivou uz blago povećanje izvoza. Dešavanja u Evropi i ukrajinska kriza odrazili su se i na Bosnu i Hercegovinu kroz prisutnu inflaciju koja se direktno odražava na privredu i stanovništvo. Nezahvalno je zbog stalnih i gotovo svakodnevnih promjena cijena robe i usluga davati precizne prognoze do kraja godine, ali, uzimajući pozitivne trendove na strani izvoza, možemo očekivati nastavak takvog trenda do kraja godine.”

U kolikoj mjeri su globalna kretanja uticala na privredu u BiH i poslovanje bh. privrednika?

„Globalna kretanja – inflacija, poskupljenje sirovina i repromaterijala, energenata, odnosno naftnih derivata i plina, poskupljenje radne snage – prelila su se iz Evrope na zemlje regiona, pa time i Bosnu i Hercegovinu. Ukrajinska kriza ima negativan efekat tokom ove godine, jer sve što smo kao privreda u toku prošle postpandemijske godine uspjeli stabilizovati, početkom ove godine smo izgubili jer je privreda ponovo zapala u probleme. Dakle, možemo reći da privreda posljednjih nekoliko godina ide iz krize u krizu. Međutim, to su globalni faktori i procesi na koje ne možemo uticati.”

Koji su najveći problemi u realnom sektoru i šta je Komora uradila da pomogne privrednicima?

„Problemi privrednika u realnom sektoru tokom ove godine ogledaju se u poskupljenju repromaterijala, poremećaju lanaca snabdijevanja i poskupljenju radne snage. Metalski sektor, koji je najznačajniji po obimu razmjene, je suočen sa nestašicom repromaterijala od željeza i čelika te su privrednici iz ove branše suočeni sa izazovima pronalaska novih dobavljača iz Azije i Latinske Amerike. U prehrambenoj industriji proizvođači nemaju dovoljno jake subvencije da bi mogli parirati proizvođačima iz evropskih zemalja. Neke od mjera koje je Spoljnotrgovinska komora BiH predložila u prethodnom periodu odnose se na drvni sektor, a između ostalog uključuju destimulaciju izvoza oblovine zbog nedostatka sirovine s kojim su suočene bh. kompanije iz oblasti finalne prerade drveta. Početkom ove godine su upućene inicijative za ukidanje akciza i putarina na naftu i naftne derivate i povrat PDV-a za prevoznike.“

Koji su konkretni prijedlozi Komore za prevazilaženje novonastale ekonomske situacije?

„Rast cijena u prethodnom periodu je posljedica inflacije koja je izazvana krizom u Ukrajini. Država može uticati na smanjenje cijene goriva smanjenjem akciza, tj. opterećenja na gorivo. Cijene goriva su u blagom padu, ali su i dalje visoke. Ukupna davanja koja pripadaju državi po osnovu nafte i naftnih derivata (akciza na gorivo, putarina, taksa na autoputeve, PDV) su 1,21 KM po litru. Zato vlasti moraju da smanje akcizu na gorivo u apsolutnom iznosu od 0,30 KM po litru, što bi bila brza i efikasna mjera. Činjenica je da kada porastu cijene nafte i naftnih derivata automatski se povećavaju troškovi transporta, što lančano dovodi do poskupljenja u privredi, a što na kraju osjete i potrošači. Ova kriza potvrđuje strateški značaj domaće proizvodnje, jer domaći proizvođači nastoje da u što većoj mjeri koriste postojeću sirovinsku bazu u procesu proizvodnje.”

Postoji li šansa da se kriza iskoristi kao prilika da se proizvodi za kojim vlada potražnja na tržištu nadomjeste proizvodnjom u BiH?

„Svaka kriza je potencijalna mogućnost da se proizvodi za kojima vlada tražnja na tržištu nadomjeste domaćom proizvodnjom. Međutim, kada su u pitanju proizvodi za kojima vlada pojačana tražnja iz sektora prehrambene industrije, a to su recimo žitarice (pšenica, kukuruz, ulje, brašno), mi u velikoj mjeri zavisimo od uvoza, jer nemamo sirovine potrebne za proizvodnju. Isto je i sa naftnim derivatima i gasom. Nešto bolja situacija je sa drugim granama privrede kao što su metalska ili tekstilna industrija koje su takođe zavisne od uvoza. Kupovinom domaćih prehrambenih proizvoda i proizvoda široke potrošnje u većoj mjeri doprinijelo bi se i povećanju domaće proizvodnje. Kupovina postojećih proizvoda iz ovog sektora je prisutna, ali nedovoljno jer podaci govore o značajnom, a nepotrebnom uvozu iz inostranstva. Bitno je istaći da kupovinom svakog domaćeg proizvoda pomažemo jačanju domaće industrije, povećanju zaposlenosti, a time i davanjima izraženim kroz poreze i doprinose.”