Globalna tržišna neravnoteža i usporavanje privrednih aktivnosti u EU u velikoj mjeri su se odrazili  i na bh. ekonomiju, čiji je vanjskotrgovinski deficit  u prvoj polovini 2023. povećan i iznosio je 4,95 mlrd. KM, što je za 6,23% više u odnosu na isti period 2022.

Sa Zdravkom Marinkovićem, predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH u intervjuu za Poslovne novine  razgovarali smo o stanju bh. privrede u prvoj polovini 2023., ključnim rizicima i mjerama na jačajnju konkurentnosti izvozno orijentisanih bh. kompanija……itd.

Poštovani gospodine Marinković, možete li dati ocjenu stanja privrede u BiH za šest mjeseci 2023. godine?

„Sa aspekta spoljnotrgovinske razmjene, bh. ekonomija u prvoj polovini 2023. ima tendenciju usporavanja u odnosu na isti period prošle godine. To se prije svega ogleda u smanjenju izvoza koji je pao za 4%, kao i padu lične potrošnje. Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU uslijed usporavanja privredne aktivnosti u EU, te  globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini. Značajna smanjenja izvoza su prisutna u metalskom i elektro, te drvnom sektoru. U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, odnosno pad potražnje za energentima uslijed stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu.“

Šta je prema Vašem mišljenju ključni rizik i koji su  prijedlozi VTK/STK BiH za prevazilaženje nastale ekonomske situacije ?

„Srednjoročni i dugoročniji učinak recesije u EU na potražnju za izvozom iz BiH ostaje ključni rizik. S druge strane, globalni poremećaji i očekivani napori da se premjeste lanci snabdjevanja/dobavljača u zemlje koje su geografski bliže EU, mogu biti prilika za industriju BiH, pod uslovom da BiH ubrza proces evropskih integracija i poveća industrijsku produktivnost i konkurentnost. Da bi postigla ovaj cilj, BiH industrija se treba diversifikovati, modernizovati, digitalizovati, postati inovacijski intenzivna i energetski efikasna, čime bi se obezbijedila  bolja pozicija unutar lanaca snabdijevanja u EU. Cijenimo da šansa za domaću privredu zaista postoji, ako shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega, da se povećanjem proizvodnje i proizvodnog asortimana može odgovoriti na krizu“

Koje je sve aktivnosti  Komora  poduzela u 2023. na  stvaranju  boljeg poslovnog ambijenta u  BiH?

„Kumulativno, u protekle tri godine uputili smo  desetine incijativa koje se odnose na izmjene i dopune određenih zakonskih i podzakonskih rješenja i možemo  reći da od početka ove godine bilježimo određene pomake u BiH. Podsjećam, nastojanjima Komore i poslovne zajednice uvažena je inicijativa za izmjenu člana 220. Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u BiH-pojednostavljeni postupak po fakturi kod uvoza i izvoza, a Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je uvažilo mišljenje privrednika te produžilo privremenu zabranu izvoza trupaca iz BiH. Nadalje, Komora aktivno radi na prikupljanja zahtjeva privrednika vezanih za proširivanje i/ili zadržavanje liste tarifnih oznaka na Odluci o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba u BiH.

Od izuzetne je važnosti da se poslovna zajednica putem komorskog sistema uvažava prilikom izrade određenih zakonskih rješenja jer se na takav način zajedničkim snagama unapređuje ambijent u datoj oblasti.

Pozitivan primjer sinergijskog djelovanja nadležnih institucija, privrede i Komore je Zakon o tržistu vina.”

Šta će Komora učiniti na jačanju konkurentnosti izvozno orijentisanih kompanija?

Većina komorskih usluga se odnosi na pružanje podrške za podizanje konkuretnosti i  promociji potencijala bh. privrede u inostranstvu. Jedan takav primjer je projekat “Priprema MSP  za uvođenje standarda kvaliteta s ciljem internacionalizacije preduzeća” koji je počeo u maju. Projektom je predviđeno da će oko 20 kompanija uspješno izvršiti pripremu za uvođenje standarda BAS EN ISO 14001 i  BAS EN ISO 50001, kao i CE znaka, čime se  stvaraju nove mogućnosti za izvoz, otvaranje novih radnih mjesta i privredni rast. Također, kroz projekat “EXPO-DIGIT – Podrška bh. kompanijama u internacionalizaciji i digitalizaciji”,  pružamo podršku  izvozu  firmi  iz sektora dvroprerade i metaloprerade.

Pokrenuli ste i niz aktivnosti vezanih za zelenu tranziciju i cirkularnu ekonomiju?

„Prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju je kompleksan proces koji  ima  svoje  zakonodavne, tehnološke  i ekonomske aspekte. Od početka godine smo organizovali tri događaja sa ciljem podizanja svijesti o važnosti primjene zelene ekonomije, te dvije specijalizovane edukacije. U ovom segmentu imamo partnersku saradnju u okviru implementacije komponente projekta Covid-19 Investment Response/ EU4BusinessRecovery  – „Green recovery“.  U toku je uspostavljanje Mreže energetske efikasnosti (EEN)- koju čine MSP koja posluju u različitim podsektorima na prostoru BiH.“

Kakva su Vaša očekivanja vezano za privredne tokove u BiH do kraja 2023. i dalje?

 „U složenim i neizvjesnim geopolitičkim prilikama koje pogađaju i BiH, teško je i nezahvalno davati ozbiljne prognoze o privrednim tokovima. Međutim, ohrabrujuće djeluju prognoze makroekonomskih pokazatelja Svjetske banke, kako za BiH, tako i za EU u naredne dvije godine. Pozitivne projekcije za 2024. i 2025. godinu na nivou EU, bude nadu u oporavak i za bh. ekonomiju.  Pogotovo, imajući u vidu da se  preko 70% spoljnotrgovinskog prometa BiH odvija upravo sa privrednim subjekima iz EU.“