Turizam i ekologija

Banjski turizam u BiH: Veliki potencijal, malo ulaganja


Više od 900 milijardi dolara. Toliko vrijedi globalno tržište zdravstvenog i wellness turizma. To ovu oblast čini atraktivnim kolačem koji konstantno raste. Dio baš tog kolača zagrizli bi i u Republici Srpskoj gdje planiraju razvoj ovog sektora i to po ugledu na Sloveniju.

Vazdušna banja, izvor termomineralne vode i ljekovitog blata – biser nadomak Banjaluke koji su koristili još i stari Rimljani. Saši Ristiću šansa je za zaliječenje sportske povrede iz mladosti.

„Tu sam otprilike nekih 10 dana, 11. Imam tretman od 14. Prezadovoljan sam što se tiče banje. Ogriješio bih se kad bih rekao nešto drugo”, kaže Saša Ristić.

Banja „Slatina“ dio je Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“. Poznavaoci će reći, zavoda koji je biser zdravstvenog sistema.

„Mi imamo između 10 i 15 posto prihoda od naših sredstava. Ostalo je od Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske sa kojim izvrsno sarađujemo. Zavod inače posluje pozitivno čitav niz godina”, dodaje Zoran Talić, direktor Zavoda „Dr Miroslav Zotović“.

I u pravilu godišnje obavi više pregleda nego što je planirano. S obzirom na pozitivne brojeve, činjenicu da je prošle godine više od pet hiljada ljudi koristilo usluge Zavoda bez uputnice i da je on sve više dio turističke ponude, planira se širenje.

„Novih 100 hiljada kvadrata, to su svi sadržaji, neurološki, traumatološki, kardiološki, to su sve vrste rehabilitacije”, kaže talić.

„Jer zemlje poput Slovenije koja je članica Evropske unije i jedna od najrazvijenijih zemalja bivše Jugoslavije je pokazalo da ulaganje u banjski turizam donosi značajne benefite jednoj državi”, rekao je premijer RS Radovan Višković.

I zato stvar mora ići brzo. Odmah nakon što se napravi finansijska konstrukcija, a naslućuje se i kako će izgledati.

„Ja nisam za to da to traje deset godina ja sam za to da se radi u maksimalno mogućem roku. A finansije koje će biti same po sebi obimne ovdje naravno moramo da tražimo najbolje kredite aranžmane. Dakle svakako da možemo to da završimo kroz tri četiri godine, a krediti na 10 i više godina bi svakako bili nešto što možemo da istrpimo”, kaže predsjednik RS Milorad Dodik.

Ali, pitanje je isplativosti takvih investicija. Bez sumnje potencijala ima. Ne samo u Slatini, nego u brojnim drugim mjestima.

Preduslov za razvoj banjskog turizma su svakako prirodni potencijali. Da ih imamo dokaz je i ova javna plaža Vrućica na nekih pet kilometara od centra Banjaluke, tik uz hladni Vrbas. Posjećuju je brojni gosti, ali i domaći. Kupaju se u bazenima termomineralne vode koja pomaže u liječenju reumatološki, neuroloških, kariovaskularnih, ali i kožnih bolesti.

Nedaleko od Vrućice završava se gradnja 30 miliona maraka vrijedne banje. Toliko se planira uložiti i u Mlječanicu. Ulaganja u srebreničku banju Guber čekaju kraj ispitivanja ljekovitosti vode. U Turističkoj organizaciji Republike Srpske potencijal vide.

„Kada su statistički podaci u pitanju. Dolasci i noćenja na nivou godine u Republici Srpskoj što se tiče banja su na 30% od kompletnog dešavanja”, kaže Marko Radić, TORS.

I ti brojevi sa ulaganjima bi mogli rasti, jer bi banje, turistima, mogle biti interesantne tokom cijele godine uz adekvatnu uslugu i proširenje sadržaja.