“Imao sam sreću u životu da mi se pružila prilika dobiti dosta raznovrsno obrazovanje. Počelo je sa završetkom gimnazije u Njemačkoj i početkom studija, kojeg sam poslije završio u Sarajevu. Nakon što sam stekao nekoliko godina profesionalnog iskustva osjetio sam spremnost i potrebu produbiti svoje znanje u određenim segmentima. Put me je odveo na Oxford gdje sam završio postdiplomski studij iz Organizacijskog vodstva. Nekoliko godina nakon toga, opet inspiriran istom potrebom za cjeloživotnim obrazovanjem, završio sam MBA na vodećoj Evropskoj poslovnoj školi IMD u Švicarskoj“, opisuje za Poslovne novine svoj obrazovni put Kemal Sikirić, managing partner u Invera Equity Partners Fondu. Gospodin Sikirić će 11. maja učestvovati na našoj konferenciji “Brzorastuće kompanije – Kako skalirati biznis?”

O poslovnoj klimi u BiH i EU

Prva asocijacija na investicijske fondove su nam američki filmovi u kojima fondovi ulaze u vlasništva velikih ili malih, ali potentnih kompanija, preuzimaju kontrolu i u ovisnosti o namjerama reditelja i glavnog glumca, naravno, podižu ih iz pepela ili ih ruše ukoliko su konkurencija. Kako to funkcionira u stvarnom svijetu?

“U filmovima su fondovi jasno prezentirani na jedan puno dramatičniji način i čak je oko ove teme stvoren niz kultova i zabluda. U realnosti, međutim, ovo sigurno izgleda sasvim drugačije. Upravo radi dramatizacije se fond managerima u filmovima, recimo, često pripisuje stigma negativaca. Iz moje perspektive upravo je suprotno jer su fond manageri jako često pokretačka snaga i motor stvaranja značajne nove vrijednosti u poduzećima koja akviriraju.”

Fond, u kojem ste Managing Partner, fokusiran je na zemlje regije (osim Kosova i Sjeverne Makedonije). Koja zemlja se, prema dosadašnjem iskustvu, pokazala kao najplodnije tlo za investiranja i naravno, zašto?

“Do sada su se Hrvatska i Slovenija pokazale kao daleko najplodnije tlo u regiji. Razlozi su višestruki – ove dvije zemlje su članice EU tako da, kada pokrećete bilo koji business, imate tržište od skoro pola milijarde ljudi teoretski bez ikakvih granica i barijera; ekonomije Slovenije i Hrvatske su znatno razvijenije (ako uzmete npr. kao GDP pera capita kao mjerilo) od ostatka regije i tako nude značajno veći broj raznovrsnijih investicijskih prilika. Pored toga su, kako pravna tako i poreska regulativa, značajno naprednije, a posebice u dijelu koji se tiče poslovanja investicijskih fondova.”

U Bosni i Hercegovini niste investirali do sada. Šta je razlog?

“Neću sigurno ništa novo reći kada kažem da su politička i pravna nesigurnost glavni faktori koji otežavaju investiranje u BiH. Pored toga je interno tržište jako malo (i po broju stanovnika i po kupovnoj moći) i fragmentirano. Mi smo, unatoč gore navedenom, u nekoliko navrata naišli na interesantne investicijske prilike, ali nažalost nismo uspjeli niti jednu realizirati iz ovih ili onih razloga. Tako da još uvijek jako aktivno pristupamo tržištu BiH i nadamo se da ćemo uspjeti napraviti barem jednu investiciju u investicijskom ciklusu Fonda.”

Kako je jedan muzej postao velika priča

Na koji način odabirete kompanije ili biznise u koje ćete investirati. Da li oni dolaze Vama ili je put obrnut? Od čega ovisi?

“U načelu postoje dva pristupa – tzv. aktivni i pasivni pristup tržištu i oba se dešavaju paralelno i djelomično isprepliću.
Kod „pasivnog pristupa“ investicijske prilike dobijemo primarno od savjetnika koji zastupaju vlasnike firmi i koji onda nama pristupaju kao potencijalno zainteresiranom investitoru.
Kad „aktivnog pristupa“ radimo top down analizu tržišta gdje proaktivno analiziramo razne industrije i igrače u njima. Nakon što steknemo dovoljno znanja, mi kao fond pristupamo ciljanim poduzećima.
Aktivan pristup se nama pokazao kao puno produktivniji i efikasniji jer su sve investicije u našem postojećem portfoliju desile na ovaj način. Mi smo prepoznali investicijsku priliku i uspješno je realizirali.”

Jedna od Vaših najvidljivijih (ako je tako možemo nazvati) investicija je Muzej iluzija Zagreb, koji u ovom trenutku ima na desetke franšiznih jedinica širom svijeta. Kako je do toga došlo i koji su to mjerljivi benefiti koje Muzej ima?

“Mi smo Muzej Iluzija vrlo rano prepoznali kao jednu neobičnu i jako dobru priliku. U tom kontekstu smo sa osnivačima firme otvorili inicijalni dijalog prije neke četiri godine. Odmah smo shvatili da dijelimo zajedničku poslovnu filozofiju, nakon čega smo mi u Inveri počeli razmišljati kako da sa našim resursima unaprijedimo model i strategiju poslovanja. Investiciju smo napravili dvije godine nakon prvog kontakta. Ovo vrijeme smo iskoristili za stvaranje dubokog razumijevanja industrije i strategije poduzeća. Centralno pitanje koje se ovdje uvijek postavlja je kako naći resurse za implementaciju strategije?! Naime, koliko god da je strategija dobro osmišljena ona može vrlo lako propasti usljed loše implementacije (statistika kaže da preko 70 posto strategija propada upravo radi loše egzekucije). Mi smo, pored jasnog definiranja globalne strategije sa Muzejom Iluzija, također napravili vrlo detaljan plan dinamike rasta i resursa koji su nam potrebni. Čisto da razumijete o kojem se kvantom skoku ovdje radi – mi smo investirali u firmu kada je imala sedam zaposlenih u Zagrebu, a sada zapošljavamo preko stotinu ljudi, uključujući i novootvoreni ured u Atlanti (SAD) iz kojeg se vode sve aktivnosti za američko tržište.”

Šta se može, a šta ne

Imate i sjajno ulaganje u Sloveniji…

“Da, prošle godine smo kupili većinski paket u firmi Marles Hiše, najvećem i najtradicionalnijem proizvođaču montažnih kuća u regiji. Jedan podatak koji ukazuje na historijski značaj Marlesa je činjenica da je firma osnovana 1942. godine i da je od tada izgradila preko 28.000 kuća – matematski gledajući to bi bio ekvivalent jedne kuće dnevno od samog osnivanja. Ova statistika sigurno svrstava firmu u sami evropski vrh proizvođača.
Kao i u slučaju Muzeja Iluzija, i u Marlesu smo prepoznali jako veliki potencijal uz pivotiranje postojeće strategije, tako da smo uz pomoć vodećih svjetskih eksperata iz ovog područja, razvili novi pristup tržištima DACH regije te u velikoj mjeri prilagodili i optimizirali organizacijske resurse unutar same firme.”

Postoje li industrije koje Fond preferira ili pak one u koje se, po pisanom ili nepisanom pravilu, ne ulazi?

“Nama su vrlo interesantna poduzeća koja imaju mogućnost brzog internacionalnog rasta i globalno konkurentan proizvod. Mislim da već spomenuti Muzej Iluzija i Marles Hiše jako dobro oslikavaju ovaj pristup.
Mi, kao fond, smo dobili vrlo jasan mandat od strane naših investitora (vodeći investitori su EBRD i EIF) sa određenim ograničenjima:
Invera Equity Partners kao fond ima svoju jasnu strategiju investiranja u zrelija poduzeća u SME segmentu, tako da na temelju mandata od investitora ne možemo, recimo, investirati u start ups i nekretnine, što ne znači da su ovi sektori loši, nego da mi nismo fond koji investira u ovim segmentima tržišta.
Striktno zabranjene su nam, recimo, investicije u alkohol, cigarete, kockanje i slično.
Pored toga radimo jako striktne provjere porijekla kapitala i svih ključnih osoba uključenih u projekt.”

O granicama za ulaganje

Koje su reference koje mora imati jedan biznis da biste ga Vi i Vaši partneri uopće uzeli u obzir kao potencijal za razmatranje?

“Jako je teško decidno odgovoriti na ovo pitanje jer je selekcijski proces vrlo kompleksan i ovisi o dosta varijabli. Čisto za Vaše razumijevanje, mi smo u postojećem fondu do sada analizirali 530 investicijskih prilika da bismo na kraju napravili tri investicije.
Za početak, bilo koji business koji uzimamo u razmatranje mora imati EBITDA-u od minimalno milion eura te mora ispunjavati ranije navedene kriterije.
Nakon toga počinjemo sa analizom industrije i samog poduzeća, a onda je, naravno, sve moguće.”

Fond raspolaže velikim novčanim sredstvima. Postoje li gornje granice za ulaganja?

“Teoretski, gornja granica za ulaganje ne postoji, s obzirom da mi preko naših investitora u fond (EBRD, EIF, Hrvatski mirovinski fondovi) i partnerskih fondova imamo pristup dodatnim financijskim sredstvima.
Međutim, s obzirom na veličinu Fonda, naša investicijska strategija je da se fokusiramo na investicije između 5 i 12 miliona eura.”

O vezi poslovnog i privatnog uspjeha

Veliki biznisi su zasigurno uzbudljiv posao sa puno adrenalina. Koliko Vam u njegovom kontroliranju i postizanju ravnoteže pomaže miran obiteljski život i činjenica da ste majstor u onome što zahtijeva upravo mir i staloženost – šahu?

“Uravnotežen obiteljski život je fundament svega, a kuća mjesto gdje se čovjek napuni novom energijom bez obzira na sve eksterne izazove. Ja sam sretno oženjen već 20 godina i imam troje predivne djece, koja mi iznova i svaki dan daju inspiraciju.”

Možete li usporediti jednu poslovnu akviziciju sa partijom šaha?

“Šah u mnogočemu imitira život – morate stalno donositi odluke pod vremenskim pritiskom, morate diferencirati koje su odluke bitne, a koje nisu, razlikovati strateške od taktičkih poteza… U konačnici, sa samo jednim pogrešnim potezom možete uništiti nešto što ste gradili kroz 40 poteza, a u životu kroz godine ili decenije truda.
U mikrokosmosu investicijskog svijeta ova sličnost je još izraženija tako da svaka akvizicija predstavlja jednu mini partiju šaha sa svim bitnim elementima.”

Na našoj majskoj konferenciji Brzorastuće kompanije – Kako skalirati biznis?” jedan ste od četiri najvažnija govornika. Šta učesnici Konferencije mogu očekivati od Vas?

“Jako mi je drago da ću imati priliku prezentirati razvojni put Muzeja Iluzija iz prve ruke. Doista je privilegija biti svjedok i aktivan sudionik rasta jedne male hrvatske firme u globalnog igrača prisutnog na četiri kontinenta sa 42 muzeja. Ovo je, ja mislim, upravo izvanredan primjer na temu skaliranja i rasta businessa. Nadam se da ću učesnicima Konferencije uspjeti prenijeti neka naša saznanja o upravljanju jednim ovakvim pothvatom iz perspektive većinskog vlasnika.”

Predstavljamo govornike konferencije Brzorastuće kompanije u BiH – Kako skalirati biznis?

Ermin Brkić, CEO Korpa.ba: Uspjeh dugujem odličnom obrazovanju i učenju od najboljih

Dalibor Šumiga: Moć neuromarketinga – Šta je u glavi jednog kupca i zašto kupuje određeni proizvod?