Biznis pokrenut u vrijeme pandemije Covid19 postao je, možda ne najprepoznatljiviji, ali svakako najvidljiviji u našoj zemlji. Dio tima koji je stvarao brand Korpa.ba u našoj zemlji i isti brand implementirao u Sjevernoj Makedoniji je i mladi Ermin Brkić, američki đak sa sarajevskom adresom.
Znanje stečeno na američkom univerzitetu Auburn prenio je u Bosnu i Hercegovinu i pokrenuo nekoliko uspješnih priča, iza kojih bismo se rado potpisali.

Za Poslovne novine, ovaj mladi čovjek, koji će biti jedan od četiri ključna govornika na našoj majskoj konferenciji Brzorastuće kompanije – Kako skalirati biznis, upoređivao je američki i bosanskohercegovački sistem školovanja, analizirao najčešće greške koje prave menadžeri u bh. kompanijama, potrošačke navike prije i poslije pandemije te s nama podijelio teaser onoga što će, prema njegovom mišljenju, u narednim mjesecima i godinama u IT biznisu biti trend.

O teoriji i praksi u obrazovanju

Školovani ste u inostranstvu. Šta bi se, prema iskustvu koje možete podijeliti s nama iz prve ruke, od zapadnog sistema obrazovanja moglo prenijeti u naše obrazovanje, što bi u konačnici proizvelo kadar sposobniji da se nosi sa poslovnim izazovima na tržištu rada, lokalno i globalno?

Obrazovanje sam stekao u SAD-u, na Auburn University, gdje sam završio dodiplomski i postdiplomski studij u oblasti ekonomije i finansijskog menadžmenta. Istaknuo bih tri osnovne karakteristike sa kojima sam direktno imao dodira i iskustva, a to su praktičan rad i njegova primjena u realnom svijetu i okruženju, naglasak na kritičkom razmišljanju i interdisciplinaran pristup školovanju.

Jedna od glavnih karakteristika zapadnog sistema obrazovanja je naglasak na praktičnom radu i primjeni znanja u stvarnom svijetu. Umjesto da se samo fokusiraju na teoriju, američke obrazovne institucije naglašavaju praktičnu primjenu naučenog kroz različite projekte, prakse i stvarne situacije.

Druga karakteristika zapadnog sistema obrazovanja je naglasak na kritičkom razmišljanju i razvoju analitičkih vještina. Studenti su podstaknuti da postavljaju pitanja, izazivaju status quo i preispituju postojeće ideje i koncepte. Ovim primjerom se također dosta radi na samopouzdanju studenta koje će moći prenijeti u stvarni poslovni svijet.

Treća karakteristika je naglasak na interdisciplinarnom pristupu. Umjesto da se fokusiraju na samo jednu oblast, zapadne obrazovne institucije promovišu interakciju različitih disciplina i integraciju znanja iz različitih oblasti. U prve dvije godine studija prošao sam kroz više disciplina prije nego sam se pronašao u oblasti makroekonomije u dodiplomskom, a kasnije u finansijskom menadžmentu na postdiplomskom studiju.

Važan ste dio slagalice nekoliko velikih projekata – od OLX.ba do eKupon.ba i Korpa.ba u kojima ste direktor. Koji od ova tri projekta je Vaša „lična karta“, ako bismo ih mogli tako nazvati?

Činjenica je da sam u kompaniji PIK, odnosno u OLX.ba stekao prva iskustva i započeo svoju e-commerce karijeru, gdje sam imao direktnu priliku da shvatim kompletan e-commerce system jer OLX konkretno pokriva kompletan kupoprodajni proces u e-commercu, kao i da učim od najboljih u svojim oblastima, od prodaje, marketinga, korisničke podrške pa sve do samog menadžmenta proizvoda i odnosa sa ljudima.
Uz sve navedeno, rekao bih da je ipak Korpa moja “lična karta” jer sam na ovom projektu mogao primijeniti sve što sam naučio iz iskustva u OLX-u i eKuponu.

O administraciji i infrastrukturi

Koliko je zahtjevno u uvjetima u kojima funkcionira bh. ekonomija biti na listi brzorastućih kompanija nekoliko godina zaredom?

U uslovima u kojima trenutno funkcioniše naša ekonomija, evidentno je da postoji dosta prepreka za brzi rast. Mislim, prije svega, na administrativne prepreke, neadekvatnu infrastrukturu, nedostatak investicija, a u posljednje vrijeme i značajan nedostatak radne snage. Međutim, i pored svega navedenog, vidimo da postoje kompanije koje uspijevaju ostvariti rast. Kada se to i desi, to je uglavnom zahvaljujući inovativnim proizvodima ili uslugama, a posebno nivou predanosti svom proizvodu, upornosti i sposobnosti da se prevaziđu svakodnevne prepreke.

Koje su, prema Vašem iskustvu, najčešće greške koje prave menadžeri kompanija poput Vaših?

Po mom mišljenju, više ih je, a najveće su one koje se tiču odnosa sa zaposlenicima. Tu, prije svega, mislim da komunikaciju. Zbog loše komunikacije može doći do nesporazuma i konflikta. Pored komunikacije, jako malo se radi na profesionalnom razvoju trenutnih uposlenika, što dovodi do nedostatka kompetencija i vještina, a što na kraju dovodi do pada motivacije nakon čega uposlenici napuštaju kompaniju.
Pored odnosa sa uposlenicima, nedostatak provedbe definisane vizije i strategije je sigurno jedna od mana. Imamo jako puno primjera na domaćem tržištu, gdje postoji obilje dobrih ideja i jasnih vizija, ali jednostavno zbog nedovoljne provedbe, te ideje se na kraju ne realiziraju.

O SaaS i cloud tehnologiji

Pretpostavljam da uspjeh kakav ste postigli ne bi bio moguć bez praćenja svjetskih trendova u toj oblasti. Ako je istina da u nekim stvarima kaskamo za svijetom, recite nam šta je u svijetu sad aktuelno, a čemu se mi možemo uskoro nadati u nekom od Vaših ili nečijih projekata?

Naravno, jako je bitno pratiti svjetske trendove, ali isto tako i analizirati da li je domaće tržište spremno na iste. SaaS (Software as a service) je nešto gdje postoji veliki interes i ova vrsta usluge postaje sve važnija, kako kod nas, tako i svijetu. Uz rastuću popularnost cloud tehnologija i sa sve više investicija koje stižu u ovaj region, očekuje se da će SaaS industrija u regiji nastaviti da se razvija i da će se sve više kompanija početi okretati ovom modelu poslovanja.
Što se tiče nekih budućih projekata, “laboratorija” uvijek radi, tako da bih ostavio odgovor na ovo pitanje za neki drugi put, nadam se uskoro.

Da sada pokrećete biznis, sa znanjem i iskustvom koje imate, šta biste radili?

Odgovor na ovo pitanje bi mogao da bude nastavak na pitanje prije ovoga. To je definitivno nešto iz SaaS oblasti, najviše iz razloga što ovakve vrste usluge omogućavaju optimizaciju troškova i povećanje efikasnosti poslovanja.
Pandemija je mnoge biznise učinila iznimno potentnim jer je online način bio jedini na koji su mnogi mogli poslovati.

Kakva je sada situacija, je li obim posla mnogo pao ili nam je pandemija ostavila „uspomenu“ u vidu navike da se i dalje oslanjamo na različite vrste dostava i online obavljanja poslova?

Pandemija je promijenila način na koji poslujemo i stvorila nam nove navike. Navike koje smo stekli tijekom pandemije će vjerovatno utjecati na naše ponašanje u budućnosti. Međutim, neki će se poslovi vratiti na uobičajene načine poslovanja, a neki će se nastaviti oslanjati na online načine poslovanja, kao što su dostava i online kupovina.

O hrabrosti i kreativnosti

Možete li napraviti neku usporedbu koliko su se navike, ali i profil potrošača, mijenjale kroz godine, kada govorimo, recimo, o online kupovini?

Navike i profil potrošača mijenjaju se kroz godine, pogotovo kada govorimo o online kupovini. Dolaze nove generacije koje žele kompletan kupoprodajni proces započeti i završiti na svojim pametnim telefonima. Takve navike će se nastaviti razvijati uporedo sa razvojem tehnologije.
Pored krajnjih potrošača, trgovci također koriste razne alate kako bi unaprijedili svoju uslugu. Koriste se podaci o potrošačima kako bi se što više personalizirala usluga i korisničko iskustvo.
U poređenju sa periodom od prije samo nekoliko godina, sada imamo situaciju da je online kupovina brža, jednostavnija i pametnija.

Kakva je situacija sa dostavom? Šta se, osim hrane, najviše dostavlja Vašim servisima?

Što se tiče našeg poslovanja, pored toplog programa, odnosno hrane, najviše se dostavljaju namirnice koje će, po prognozama, biti naredni fokus u svijetu dostave. Pored toga, značajan rast bilježi i dostava farmaceutskih proizvoda, cvijeća i elektronike.

Šta je Vas ponukalo na pokretanje Vaših biznisa?

Osnivači i vlasnici kompanija u kojima radim i koje vodim su primjer mladih, kreativnih i inovativnih ljudi, koji su odlučili odvažiti se na pokretanje IT biznisa na našim prostorima, što već na početku ne predstavlja jednostavan zadatak i zahtijeva mnogo truda i predanosti, kao i spremnost na prilagođavanje novim situacijama. IT industrija je dinamična i konstantno se širi i donosi nove inovacije. Ako ste kreativni i želite stvoriti nešto novo, ova industrija je pravo mjesto za vas.

Moram spomenuti nešto o čemu često slušamo u javnom prostoru, a to je “odlazak mladih ljudi” i “nepružanje šansi obrazovanim ljudima”. Koliko su stvarno problemi mladih ljudi rezultat nefunkcioniranja društva i države u cjelini, a koliko su to problemi koje oni inertnošću, nekreativnošću ili nedostatkom hrabrosti da nešto pokrenu sami – sami produbljuju?

Smatram da su ekonomski, politički i kulturni faktori primarni u odlasku mladih ljudi iz naše zemlje. Nedostatak prostora za napredovanje, niske plate, kao i oskudne mogućnosti za lični i profesionalni rast iz ekonomskog dijela, a pored toga i sve veći nedostatak kuture i zabave su za ljude iz moga okruženja neki od najvećih razloga. Naravno, ne smijemo izostaviti nedostatak podrške odgovarajućih institucija za razvoj poduzetništva i novih industrija.
Kombinacija ovih faktora utiče na činjenicu da se mladi ljudi ne mogu odvažiti i realizovati svoje ideje, a naši ljudi su inače poznati po kvalitetnim poslovnim idejama koje nažalost tek realizuju kada odu vani.

O iskustvu i lojalnosti

Platformi i biznisa poput Vašeg ne nedostaje na našem tržištu. Po čemu se Vaši razlikuju od ostalih, šta je to što je od njih napravilo super uspješne priče?

Uvijek naglašavam predanost radu i upornost, što, po meni, uvijek pravi razliku kod uspješnih priča. Što se tiče kompanija u kojima radim i uspjeha kojeg su te kompanije imale u posljednje vrijeme, rekao bih da je presudilo nekoliko faktora od kojih su najznačajniji kvaliteta usluge i fokus na stvaranje pozitivnog iskustva sa kupcima, a kako bi se stekla lojalnost i razvio dugoročni odnos s njima.

Jedan ste od četiri najvažnija govornika na našoj predstojećoj konferenciji Brzorastuće kompanije – Kako skalirati biznis. Šta učesnici konferencije mogu očekivati od Vas?

Jako se radujem prilici da budem gost na konferenciji, posebno jer je tema konferencije nešto na čemu smo dosta radili i imali direktnog iskustva kroz širenje usluge, kako u BiH, tako i u Sjevernoj Makedoniji.
Bit će mi zadovoljstvo da podijelim neka od konkretnih iskustava iz našeg poslovanja, kao i rezultate koje nam je donijela strategija u skaliranju biznisa.

---

Predstavljamo govornike konferencije Brzorastuće kompanije u BiH – Kako skalirati biznis?