Pune 23 godine Branimir Muidža radi, na različitim rukovodećim pozicijama, u Heidelberg Materialsu. Generalni je direktor Tvornice cementa Kakanj i generalni direktor Heidelberg Materials grupacije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Sjajan je sugovornik na različite teme. Za Poslovne novine uvijek rado izdvaja vrijeme.

O posvećenosti i karijeri

Tvornica cementa Kakanj prve tone cementa proizvela je 1978. godine, kada ste Vi bili petogodišnjak. Ako zanemarimo udaljenost od nekoliko stotina kilometara, sve ove godine imate zajedničku osobinu – i za Tvornicu i za Vas se vežu vrhunski kvalitet i rad. Neka tajna veza ili…?

Upravo ste naveli koja je to tajna veza – to je kontinuirani rad i zalaganje koji na kraju uvijek daju vrhunski kvalitetne rezultate. To je ono što nas veže bez obzira na udaljenost. Dosta rano sam shvatio da vrijedan, pošten, uporan i pametan rad donose rezultate, tako da sam odlučio držati se tih principa cijeli svoj život. Kroz takve principe rada rađa se i ono najbolje, a to je taj vrhunski kvalitet. U svojih sam 50 godina života postigao jako mnogo vrhunskih rezultata, a namjera mi je da se i dalje trudim i razvijam, te nadograđujem svoje znanje i dijelim svoje iskustvo. Na takav način radila je i radi i Tvornica cementa Kakanj čiji su ljudi godinama njegovali iste te principe, kako bi danas, nakon 45 godina, ova kompanija postizala svoje najbolje rezultate i bila lider u osviještenom odgovornom poslovanju. A ovo je tek početak jer sada smo na velikoj prekretnici kada se mijenja kompletna građevinska industrija kako bi se naša planeta sačuvala za generacije koje dolaze poslije nas.

Kako je zaista biti direktor tvornice koja je samo koju godinu mlađa od Vas? Gdje ste bili kao petogodišnjak kada je TCK počela sa radom?

Te 1978. godine kad se rodila Tvornica cementa u Kaknju svijet je, kažu, živio u najvećem ekonomskom blagostanju ikad. Tada je bilo i najmanje ratova i sukoba. U Jugoslaviji je kupovna moć bila za 50% veća nego danas. Dakle, bila je to najbolja godina za podizanje tvornice. A i djece. Mogu reći da je moje djetinjstvo bilo veoma sretno i da sam rastao okružen blagostanjem i ljubavlju.

Dok je TCK nizala prve uspjehe po pitanju proizvodnje sivog zlata, ja sam se uspješno borio s prvim nogometnim lekcijama. Naime, kao dječak primijetio sam da mogu doslovno sve sa loptom – nogometnom ili košarkaškom, pa sam se nadao velikoj nogometnoj karijeri. Karijeru sam zaista ostvario, ali ne s loptom. Sudbina me je odvela u skroz drugom smjeru i, eto, skoro dvije decenije sam na čelu kompanije koja se ubraja među najuspješnije i najodgovornije kolektive u regiji.

Veoma sam ponosan što sam na čelu ove uspješne kompanije i što radim sa divnim ljudima i BiH i Hrvatskoj s kojima zajedno nižem uspjeh za uspjehom. Zaista je to poseban osjećaj i zaista sam zahvalan na tome.

O ličnom trudu i podršci

Za sebe ste jednom rekli kako Vam je cement bio suđen… Recite nam nešto o tome.

Cement me prati od rođenja i djetinjstva jer sam odrastao pored cementare u Puli gdje je radio moj otac. A i ja sam kao pionir, junior i kadet igrao u nogometnom klubu Cement. Svakodnevni razgovori kod kuće uvijek su se tematski vezali za cementaru i cement. Iskreno, nisam se zamišljao u tom poslu. Kao srednjoškolac i kasnije student govorio sam svima da ne znam čime ću se baviti, ali da znam čime neću i da ne želim imati nikakve veze s cementom. Međutim, sudbina je htjela drugačije. Kao da me je cijelo moje djetinjstvo pripremala na ono što će uslijediti.

Već tokom studiranja shvatio sam da neću biti nogometno popularan, ali da imam motivaciju i ambicije da budem priznat u svijetu ekonomije, svijetu koji mi je širom otvorio vrata tokom studiranja. Nakon studiranja, kao i svaki drugi ambiciozni mladi ekonomista željan uzbuđenja, bacio sam se u brokerske vode i već se vidio kako skačem po burzi u New Yorku. U međuvremenu, Heidelberg Materials je kupio našu cementaru u Puli, a meni se pružila prilika da svoje vještine i znanje pokažem u Heidelbergu u Njemačkoj. Bila je to prilika koja se ne propušta. Tek tada sam spoznao koliko je cement važan za cijeli svijet, a ne samo moj porodični u Puli. Shvatio sam kako je to materijal od kojeg se gradi sve u našim životima.

Zavolio sam ovaj posao jer svaki dan imam priliku uraditi nešto novo, bolje, nešto na svoj način unaprijediti, uticati na razvoj, vidjeti i golim okom rezultate svog rada i rada svih kolega, a cement je materijal od kojeg je sazdan moderni svijet.

Vaša bi se poslovna i životna priča mogla ispisati kao priča o uspjehu. Koliko je truda i rada stalo u sve te godine? Jeste li zadovoljni ili uvijek stremite ka višem, boljem, savršenijem sebi?

Veoma sam zadovoljan sa svim onim što sam postigao, kako na poslovnom, tako i na privatnom planu, i mogu reći da sam sretan čovjek čija je životna priča zbilja priča o uspjehu. Trud i rad koji sam ulagao mnogostruko mi se vratio i isplatio. Sve bi bilo mnogo teže da nisam imao bezrezervnu podršku svojih najbližih, porodice i ljudi s kojima radim i sarađujem već godinama. Iznimno sam ponosan što sam put ka uspjehu popločao poštenim i vrijednim radom. Ali uvijek može više i bolje i ne bježim od toga. Uvijek ću nastojati da steknem nova znanja i vještine i da ih primijenim kad mi se ukaže prilika.

O inspiraciji i edukaciji

Šta Vas u životu vodi, šta Vas inspiriše?

Inspiracija su mi odvažni ljudi koji slijede svoje snove i koji su spremni uhvatiti se u koštac sa svakim problemom i izazovom, ljudi koji stalno idu naprijed i traže nove načine da oplemene i poboljšaju ovaj svijet. Inspiracija su mi ljudi koji se uvijek trude postići ono što je još veće i još bolje, koji se ne boje odgovornosti.

A najvažnija osoba i najveća podrška u mom životu i mojim nastojanjima da svijet učinim boljim je moja supruga, Sarajka Sunita. Ona je moja najveća inspiracija, snaga, izvor energije, razlog osmjeha, duševnog mira i svega lijepog i pozitivnog što pokušavam prenijeti i na svoj posao.

Koliko je truda trebalo da čovjek s mora zavoli kontinentalni život?

Rekao bih da je čovjek onoliko uspješan koliko je prilagodljiv. Treba na sve gledati pozitivno. Uz more sam odrastao, to je moje djetinjstvo i moja mladost. I uvijek mu se rado vraćam. Ali najveće sam uspjehe nanizao u kotlinama i planinama Bosne i Hercegovine. Dolazak u Bosnu bio je i privatna i poslovna prekretnica. Ovdje sam upoznao suprugu, pa i nije bilo teško zavoljeti kontinentalni život.  

Educirani ste na najprestižnijim univerzitetima i poslovnim školama, od Amerike, preko Velike Britanije i Španije. Šta ste sa Harvarda najvrednije donijeli u BiH i Hrvatsku?

Prošao sam brojne škole i obuke i stečeno znanje svakodnevno primjenjujem. Obrazovanje, posebno na Harvardu, fokusiralo se najviše na vještine poslovne strategije i liderstva u organizaciji, za koje mogu reći da sam u potpunosti kroz godine primjenjivao i usavršio. Ono što sam od naučenog donio jeste taj prestižni model vođenja i predvođenja koji je na svjetskim univerzitetima detaljno razvijen. Vlastitim primjerom sam nastojao pokazati da lider treba da se ponaša ultimativno odgovorno kako bi njegova organizacija bila uspješna. Jer funkcija lidera podrazumijeva veliku odgovornost prema ljudima s kojima radimo.

O učenju i prenošenju znanja

Prenosite li rado znanje na druge ljude? Jeste li manager-učitelj?

Znanje je ono najvažnije što čovjek može da stekne u životu. Svaki uspješan menadžer, odnosno uspješan čovjek, trebao bi uložiti vrijeme na prenošenje stečenog znanja jer znanje dovodi do sveopćeg napretka. Znanje koje se ne dijeli gubi vrijednost. Raduje me kada mogu prenijeti znanje i iskustvo jer na taj način stvaram bolji uvid u svoje sposobnosti, kao i polja na kojima dodatno treba da radim. Kao menadžer koji je u ovom poslu preko dvije decenije našao sam se u brojnim situacijama i dilemama i najveće mi zadovoljstvo predstavlja kada kolegama mogu prenijeti ono što sam naučio iz toga. Cijela naša organizacija ima koristi od dijeljenja znanja jer to ubrzava inovacije, skraćuje ciklus usvajanja novih ideja i stvara poligon za nove inicijative. Na kraju krajeva, naša civilizacija zasniva se na dijeljenju znanja. Znanje je moć, ali ta moć opada ako znanje zadržimo samo za sebe.

Direktor ste Heidelberg Materialsa za BiH i Hrvatsku. Koliko je zahtjevno voditi poslove u različitim poslovnim sistemima, a vodeći se jednom poslovnom filozofijom na kojoj funkcionira poslovanje svjetske kompanije poput Heidelberg Materials grupacije?    

Poslovanje je svugdje različito, a opet isto. Iako na prvi pogled poslovni sistemi mogu izgledati različiti u različitim zemljama, ipak se svi zasnivaju na osnovnim principima ekonomije. Zakoni se razlikuju od države do države, ali osnovni principi uspješnog poslovanja svugdje su isti. Ponekad je teško boriti se sa određenim birokratskim začkoljicama, posebno u BiH gdje ima mnogo nivoa vlasti i nejasnih nadležnosti, ali nakon više decenija rada dobro sam upoznao, ne samo poslovne sisteme u BiH i Hrvatskoj, nego i u drugim državama Evrope i svijeta, a sve zahvaljujući pripadnosti prestižnoj svjetskoj grupaciji u kojoj slobodno razmjenjujemo znanja i iskustva. Zahvaljujući poduzetnom duhu i poslovnom okruženju grupacije lako se prebacujem iz jednog sistema u drugi i uvijek nastojim prepreke rješavati primjenjujući višedecenijsko iskustvo stečeno na poziciji menadžera i direktora.

Nedostatak kvalificirane radne snage hronična je boljka našega društva. Na koji način se Vi borite s tim problemom?

Od naših zaposlenika tražimo da su spremni učiti i raditi, a ostalo mi obezbjeđujemo. Naša je industrija specifična, pa se bez obzira na školske spreme i kvalifikacije većina posla mora učiti na licu mjesta. U tu smo svrhu osmislili opsežne, kvalitetne i zanimljive programe obuke za skoro sva naša radna mjesta. Obuka stalno traje, tako da ljudi imaju mogućnost stalnog razvoja i usvajanja novih znanja što je važno za pojedinca i kompaniju. Zaposlenici su svjesni da u kompaniji mogu steći vještine i znanja svjetskih razmjera, a mi da kao kompanija možemo rasti i napredovati onoliko koliko rastu i napreduju naši zaposleni.

O zelenim betonima i zadovoljnim radnicima

Na koji način stimulirate uposlenike da ne odlaze, ni iz kompanije ni iz države?

Mi smo stabilna kompanija i nudimo stabilno zaposlenje. A stabilnost u ovakvim vremenima turbulentnih promjena svuda u svijetu veoma je važna. Ko god dođe raditi kod nas ostaje tu godinama i decenijama. Mnogi su karijere počeli u cementari po završetku školovanja i iz cementare otišli u penziju. Pored redovnih stimulativnih primanja, nagrada i doprinosa, zaposlenicima nudimo jedinstveno mjesto rada gdje mogu da se razvijaju i napreduju. Ključno je graditi komunikaciju baziranu na povjerenju unutar organizacije, te kod ljudi razvijati potencijale. Smatram da koncept cjeloživotnog učenja donosi mnogobrojne dobrobiti svim zaposlenicima, a prije svega im pruža zadovoljstvo i samopouzdanje.

Početkom godine najavili ste u medijima plasman na tržište takozvanih zelenih betona. U kojoj je fazi realizacija projekta stvaranja zelenog betona od sivoga zlata?

Naši zeleni cementi i zeleni betoni već se uveliko ugrađuju u najvažnije objekte u zemlji i regiji. Primarno smo radili na proizvodnji cementa za čiju se proizvodnju koriste alternativne sirovine i alternativna goriva čime se postiže ogromno smanjenje CO2 emisija. Našim smo partnerima i kupcima predstavili te nove tipove cementa sa značajnim smanjenjem CO2 i pokazali prednosti takvih materijala u izgradnji dokazujući još jednom naš neprikosnoveni kvalitet. Potom smo, koristeći te naše zelene eko cemente, radili na recepturi i za eko betone. Investitorima i graditeljima nudimo dva nova brenda – EcoBeton i EcoBeton Smart, koji su u potpunosti materijali od kojih se gradi budućnost. EcoBeton su klase betona u kojima smanjenje CO2 ide i do 60% uz održavanje visoke kvalitete betona. A onda smo zagazili još dublje u budućnost pa sada nudimo i pametni zeleni beton odnosno EcoBeton Smart. To je zapravo digitalizirani ekološki beton. Prilikom ugradnje ovog betona na gradilištu direktno u beton se ugrađuje i senzor koji se putem posebne aplikacije povezuje s mobilnim telefonom na kojem se onda mogu pratiti sve najvažnije karakteristike svježeg betona. Na ovaj način graditelji mogu vidjeti tačno kako se ponaša beton i kada mogu nastaviti gradnju bez zadrške i dodatnog čekanja.

O zdravijoj planeti i stranim investicijama

Na konferenciji Green Revolution koja će se u Sarajevu održati u septembru, tema o kojoj ćete Vi govoriti tiče se nastojanja da smanjite emisiju štetnih gasova u procesu proizvodnje. Šta se konkretno radi i šta daje najviše rezultata?

Investiranjem u postrojenja postižemo maksimalna smanjenja svih emisija iz naših pogona, a posebno smanjenje CO2 emisija, te radimo na dekarbonizaciji proizvoda gdje smo precizno isplanirali korake postizanja tih ciljeva. Uvođenjem alternativnih goriva direktno smanjujemo emisije CO2 iz fosilnih goriva. Zato u ovom periodu investiramo u kapacitete skladištenja i korištenja alternativnih goriva kako bismo što više povećali njihovo učešće u ukupnom gorivu koje koristimo. Velika smanjenja CO2 postižemo i upotrebom alternativnih sirovina kojima zamjenjujemo klinker, poluproizvod cementa, za čiju su proizvodnju potrebne veće količine goriva, a samim tim i emisije CO2. Skoro svi naši cementi sada imaju smanjeni udio CO2 emisija, a samim tim i betoni koji se prave od našeg cementa.

Šta tačno stoji iza strategije pod nazivom Obaveze održivog razvoja 2030.?

Obaveze održivog razvoja 2030. su dokument u kojem je sadržana strategija kompanije i grupe Heidelberg Materials i svih njenih članica na putu postizanja održive proizvodnje i poslovanja. To je poslovna strategija koja se sastoji od deset ključnih ciljeva i u potpunosti se oslanja na UN ciljeve održivog razvoja, a uključuje sva polja djelovanja naše kompanije sa fokusom na razvoju održivih rješenja i proizvoda s umanjenim udjelom CO2. Kroz ove obaveze odražava se naša vizija izgradnje održivije budućnosti koja je bez emisija, sigurna i inkluzivna, pozitivna prema prirodi te kružna i otporna. Pored toga, kroz strategiju intenzivno radimo i na unapređenju zaštite na radu i zaštite zdravlja naših zaposlenika, dok je i dalje jedan od prioriteta ulaganje u razvoj lokalne zajednice u kojoj radimo. Izvanrednost ovakve strategije ogleda se u tome da se na nas mogu osloniti svi naši dioničari, kupci i partneri do naših radnika i lokalne zajednice.

Neke od konkretnih obaveza koje smo zacrtali da ispunimo su obaveza da 2030. godine kao grupacija više od 50% svojih prihoda generiramo iz održivih proizvoda te obaveza da ćemo do 2030. CO2 emisije grupacije smanjiti na 400 kg CO₂/t cementa. Sve to se već implementira i u našim pogonima u BiH i Hrvatskoj pa već od ove godine imamo u ponudi i zelene cemente i zelene betone vrhunske kvalitete, i sve je veći broj naših kupaca, partnera i investitora koji prioritet daju održivim materijalima poput naših.

Jeste li zadovoljni tempom kojim ostvarujete pojedinačna rješenja, koja će, u konačnici, značiti finaliziranje strategije o kojoj govorimo?

Obaveze održivog razvoja 2030. usvojili smo 2018. godine, i sada, nakon pet godina, sigurni smo da ćemo ih u potpunosti ispuniti do obećanog roka, a neke čak i premašiti. Naši timovi u BiH i Hrvatskoj intenzivno rade i svako daje svoj doprinos da se ostvari sve što smo zacrtali. Raduje svaki korak koji napravimo na ovom putu jer to je korak ka sigurnoj budućnosti, a toga su svjesni i naši zaposleni koji su se ozbiljno prihvatili zadatka i ulažu znanje i trud kako bi naša industrija, tvornica i proizvodi bili potpuno održivi. Ovom prilikom se i zahvaljujem svima koji svakodnevno rade na ispunjenju naših obaveza na putu ka održivoj budućnost, ne samo naše kompanije, nego i generacija koje dolaze poslije nas.

Na čelu ste Vijeća stranih investitora u našoj zemlji. Možete li izdvojiti konkretne, a najkorisnije po naše poslovno okruženje, korake koje Vijeće poduzima?

Vijeće od svog osnivanja radi na poboljšanju poslovne klime u BiH, ne samo za strane investicije, nego za investiranje uopšte. U okviru Vijeća djeluje niz radnih grupa fokusiranih na različite oblasti poslovanja i održivosti. Eksperti iz svih kompanija članica Vijeća zajednički u okviru ovih grupa  rade na kreiranju prijedloga i rješenja koja se predstavljaju svim nivoima vlasti u državi, a sve u cilju unapređenja zakonodavstva i propisa vezanih za sve sfere poslovanja. Od 2007. do 2016. sačinili smo šest izdanja takozvane Bijele knjige u kojoj smo dali konkretne mjere i preporuke za svaku od tih oblasti, ukazali na ono šta je trenutno problem u BiH, dali konkretna rješenja i prijedloge, čak i u formi nekih zakonskih odredbi. Pored toga, uradili smo i izvještaj Poslovni barometar, koji ima za cilj dobijanje boljeg uvida u razinu zadovoljstva članova VSI poslovnim okruženjem u BiH, preprekama sa kojima se suočavaju investitori, kao i njihove planove za reinvestiranje, nova zapošljavanja i kreiranje više poslovnih prilika u BiH. Najvažniji koraci koje Vijeće stalno poduzima su zapravo kontinuirana komunikacija s lokalnim vlastima i donosiocima odluka kojima Vijeće ukazuje, ne samo na nedostatke, nego na mogućnosti i šanse koje se otvaraju za BiH i lokalne zajednice kroz aktivnosti poboljšanja poslovnog okruženja. Neki od problema na koje smo ukazali riješeni su smanjenjem birokratskih obaveza te isto tako prihvaćena i neka od naših rješenja. Važno je da se saradnja nastavlja.