Porodični biznis koji je 1996. godine počeo kao „Jahić commerce“, te nakon niza uspješnih projekata 2001. godine postao BOSMAN i stekao ugled najtraženije građevinske firme u Sarajevu, a zatim uz kontinuirano unapređenje poslovanja uporedo razvio i BOSMING – kćerku firmu, koja pruža usluge iz oblasti održavanja putničkih, teretnih i specijalnih vozila, građevinske mehanizacije i opreme, već treću deceniju uspješno posluje u sektoru niskogradnje na čelu sa vlasnikom i generalnim direktorom Jahić Sunijom i zamjenikom direktora kompanije, Jahić Osmanom. Za Poslovne novine govore kako je izgledalo graditi ime i ugled najtraženije građevinske firme u Sarajevu, s kakvim izazovima i problemima se susreću, kako ih prevazilaze, te o aktuelnim projektima i planovima za budućnost.

Od početaka 1996. godine sa „Jahić commerce“ d.o.o. do današnjeg Bosmana, te iz njega izvedenog Bosminga, bilježite kontinuiran rast i razvoj. Osvrnimo se na početke kompanije. Da li ste mogli predvidjeti svoj veliki uspjeh?

Jahić Sunija: „Početak našeg rada i osnivanje firme je rezultat određenog ponosa i prkosa da u našem ranjenom gradu pokrenemo posao, zaposlimo ljude i aktiviramo uništenu ekonomiju. Ideja je bila da pružimo ruku u sanaciji i ponovnoj izgradnji ulica, puteva, mostova, raskrsnica. Kada krenete sa takvom idejom, nemate neku posebnu viziju za uspjeh. Želite samo da radite i doprinesete, obnovite i izgradite. I taj cilj se ni dan danas nije promijenio“.

Šta je to što uspješne kompanije rade drugačije od ostalih pa se s krizama suočavaju spremnije i iz njih izlaze jače?

Jahić Osman: „Svaki uspon ima pad i obrnuto. Poslije pandemije Covid 19, prošla godina je donijela jedan izazov blizak našoj prošlosti – rat u Ukrajini. Tržište ponovo prolazi kroz velike promjene, probleme u lancu snabdijevanja i inflaciju. Kroz dugogodišnje iskustvo, naš kolektiv je naučio da je ključno ići dalje, graditi više. Kada se pojavi bilo kakva vrsta krize na tržištu, jasno je da će svaka djelatnost osjetiti njen efekat. Krize kao što su ratovi i pandemije rezultiraju smanjenjem ekonomske aktivnosti na tržištu, destabilizacijom u potražnji/ponudi, padu investicija i potencijalno dovode do inflacije i recesije, a niskogradnja je djelatnost koja to osjeti među prvim. Naša uprava to pokušava prevazići na način da pravimo kratkoročnije planove i fokusiramo se na tekuće obaveze i projekte. Do polovine 2022. godine uspjeli smo povećati broj uposlenih i povećati plate. Projekti su se nizali i Bosman je postao najtraženija građevinska firma u Sarajevu. Prihodi su pratili trend, pa smo u 2022. imali rast prihoda od 70%. Rezultate nismo planirali, ali smo imali zajednički cilj – graditi.“

Osman Jahić

Kako je danas struktuirana mašinerija upravljanja kompanijom kao što je Vaša i koji su Vaši najdragocjeniji resursi?

Jahić Sunija: „Najdragocjeniji resursi su ljudi. Možete posjedovati i koristiti najmoderniju opremu i mehanizaciju, ali ukoliko nemate adekvatne ljude da upravljaju istom – vi gradite kako loše puteve i mostove, tako i svoju kompaniju. U zadnjih par godina ljudski resursi su problem sa kojim se mnogi poslodavci susreću. Odlazak radne snage u zemlje Evropske unije je postao trend i nedostatak adekvatnih odgovora proizvode i proizvodiće u budućnosti velike probleme. Međutim, kako bismo nastavili dalje, pokušavamo da nađemo idealnu kombinaciju znanja, iskustva, razumijevanja, dobar tim ljudi i „out of the box“ razmišljanja“.

BOSMAN d.o.o. ima širok dijapazon djelatnosti: od građevinarstva, trgovine, transporta do zastupništva. Koliko diverzifikacija Vašeg poslovanja utiče na stabilnost kompanije i koliko Vas čini otpornijim na potencijalne ekonomske krize?

Jahić Osman: „Diverzifikacija poslovanja je bila u jednu ruku slučajna. Plan je bio da budemo jedna od tri najbolje firme u niskogradnji u Kantonu Sarajevo. Međutim, kvalitet i projekti su stvarali prilike, pa je uprava donijela odluku o osnivanju sestrinske firme Bosming čiju portfolio usluga čini održavanje i servis svih vrsta vozila, opreme i mehanizacije. Ubrzo je Bosman prepoznat kao bitan faktor i brend u niskogradnji, pa su mnoge EU firme povjerile projektiranje i izgradnju poslovnih objekata upravo nama. Ovim podvigom smo zakoračili i u oblast visokogradnje. U međuvremenu, prepoznali smo značaj reciklaže i priliku da upravo pokretanjem jednog takvog procesa, našem gradu možemo pomoći da se izbori sa ogromnim količinama građevinskog otpada i smanjimo broj ilegalnih deponija. Ovakva vrsta diverzifikacije nam je dozvolila da pokažemo rad u više djelatnosti, što bi u slučaju krize dozvolilo lakše prebacivanje iz jedne djelatnosti u drugu“.

Jedan od najvažnijih projekata na kojima trenutno radite jeste rekonstrukcija  tramvajske pruge u Sarajevu. Osim ovog, na kojim važnim projektima se nalazi Bosmanov „potpis“?

Jahić Osman: „Rekonstrukcija tramvajske pruge će biti najznačajniji potpis firme Bosman u gradu Sarajevu. Mi to često zovemo generacijskim projektom, Bosmanov pečat, jer upravo svojim rukama mijenjamo izgled grada i unapređujemo jedan od najvažnijih faktora u jednom gradu- gradski prijevoz. Naravno, ni ostali projekti nisu manje značajni: izgradnja poslovnih kompleksa u industrijskoj zoni Boce i Rajlovac, izgradnja kružnih tokova u Vogošći, radovi na rekonstrukciji glavnog terena na stadionu „Asim Ferhatović-Hase“ Sarajevo, izgradnja biciklističke staze u gradu Sarajevu, rekonstrukcija nekoliko ulica u općini Centar, održavanje ulica i puteva u općini Ilidža i mnogi drugi“.

Da li su najveći izazovi u Vašem poslovanju dostupnost sirovina, rokovi isporuke,  pronalazak kvalifikovane radne snage ili neki drugi faktori? Koliko je teško pronaći, a koliko je teško zadržati stručnjake u Vašoj branši?

Jahić Sunija: „Jedan od najvećih izazova sektora niskogradnje je definitivno nedostatak radne snage, a od ostalih problema trenutno preovladava nestabilnost cijena energenata, materijala i mehanizacije na tržištu, kao i ogromna inflacija, troškovi i obaveze. Građevinski sektor duži niz godina ima problem sa nedostatkom radnika iz struke, koji nažalost odlaze i rade u drugim zemljama Evropske unije. Jasno je da se tamo nude bolji uslovi i razne povlastice, za razliku od neuređenog tržišta rada u Bosni i Hercegovini. Godinama se  razgovora i pokušava opustiti obruč oko privatnog sektora, tako što bi se uvele određene poreske olakšice, smanjili doprinosi i nameti. Nevjerovatno je da na isplaćenu 1 KM plate radniku, jedna firma plaća poreze i doprinose od 0,72 KM i uz parafiskalne namete to opterećenje raste na 0,90 KM. Sama ova računica uzrokuje smanjenu konkurentnost domaćih firmi, povećan broj nezaposlenih i odliv najkvalitetnijih i najtraženijih zanata i profesija u druge zemlje. Tako je za projekat rekonstrukcije tramvajske pruge u Sarajevu, koji predstavlja gradilište na 11 kilometara, „uvezena“ radna snaga iz Turske kako bismo projekat kvalitetno i u rokovima završili. Poduhvat uvoza radne snage je trošak koji nije bio planiran, te samim tim je morao biti pokriven iz redovnih sredstava drugih projekata. Kada razgovarate sa uposlenicima koji su izrazili želju za poslom i odlaskom u EU zemlje, shvatite da njihov cilj više nisu veća primanja, niti više novca, nego stabilnost jednog sistema, političke situacije i tržišta.

Na koji način se mogu prevazići ovi izazovi?

Jahić Osman: „Cilj svakog našeg projekta je kvalitet i zadovoljstvo naših klijenata. U projektima niskogradnje često imate neplanirane probleme: nedostatak u projektu, loše vrijeme, oskudnu ponudu određenih materijala, naglo smanjenje broja uposlenika zbog odlaska u EU zemlje, povećane troškove transporta i osnovnih energenata. Sve navedeno vodi do neplaniranih troškova, probijanja rokova i na kraju vodi do nekvalitetne usluge. A to nije naša misija. Iskombinovati sve elemente, te na kraju dobiti pozitivan rezultat, kvalitetnu uslugu i proizvod, postaje sve teže. Tržište ponude i potražnje je nemoguće kontrolisati jer je tržište Bosne i Hercegovine jako malo, te je i uticaj jako mali. Tržište rada je moguće poboljšati na više načina. Omogućiti poslodavcima poreske olakšice i smanjenje nameta i doprinosa, što bi rezultiralo povećanjem plata radnoj snazi i samim tim povećalo konkurentnost firmi na tržištu. Olakšati procedure i smanjiti troškove „uvoza“ radne snage ponudilo bi mogućnost da tržište raznih profesija, koje nedostaju, popunimo radnom snagom iz drugih država. Sve gore navedeno je moguće riješiti uz doprinos s obje zainteresovane strane, vlasti i poslodavaca.“

Bosman d.o.o. je 2020. godine pokrenuo prvu reciklažu građevinskog otpada u Bosni i Hercegovini, na šta ste sigurno ponosni. Koliki je značaj ovakvih projekata i kakve su prespektive, mogućnosti i izazovi realizacije ovakvih projekata u našoj zemlji?

Jahić Sunija: „Kanton Sarajevo prolazi kroz fazu izgradnje, rekonstrukcije i poboljšanja putne infrastrukture i raznih objekata što proizvodi veliku količinu građevinskog otpada. Isti taj građevinski otpad uglavnom završi na raznim divljim deponijama uz naše rijeke, šume, planine. Poražavajuća je činjenica da se reciklažom otpada ove vrste niko ne bavi. Iz tekućih finansijskih sredstava finansirali smo prateću opremu i mehanizaciju za reciklažu, te sada reciklirani proizvod koristimo u razne svrhe.  Zbog velikih klimatskih promjena, zagađenja voda i šuma, Evropska unija je veliki zagovornik bilo kakve vrste poboljšanja odnosa prema prirodi i okolišu. Nažalost, naša vladajuća struktura još nije prepoznala problem, te potencijal ovakvog rješenja.“

Kakva je Vaša vizija Bosmana u narednom periodu?

Jahić Sunija: „Inflacija i politička situacija u Bosni i Hercegovini i šire će oblikovati ne samo tržište, već i ljudske živote u narednom periodu. U trenutnom neizvjesnom vremenu i tržištu, teško je praviti planove. Fokusiramo se na trenutne projekte i radimo na novim. Naša vizija i moto ostaju i u narednim godinama isti: „Gradimo da traje“. Cilj nam je ostaviti pečat firme na svakom koraku našeg grada, a taj pečat će biti kvalitet. Nadamo se da će to naši klijenti i partneri prepoznati i da ćemo ostati poznati upravo po tome.“