Suočen s klimatskim promjenama i nesigurnošću hrane, Novi Zeland razmatra voće uzgojeno u laboratoriju. Naučnici će pokušati stvoriti voće bez dijelova koji se inače odbacuju poput jezgre jabuke ili koštice naranče.

Dok je rad na mesu uzgojenom u laboratoriju dospio na naslovnice posljednjih godina, sličan rad na voću je rjeđi. Naučnici iz Plant & Food Researcha u južnom gradu Christchurchu to namjeravaju promijeniti uzgojem voćnog tkiva iz biljnih stanica za koje se nadaju da će jednog dana imati okus, miris i osjećaj kao pravo voće. Istraživači se nadaju da će program pomoći u očuvanju sigurnosti hrane u zemlji.

“Ovdje na Novom Zelandu, dobri smo u uzgoju konvencionalnih hortikulturnih usjeva”, rekao je dr. Ben Schon, vodeći naučnik za program Food by Design pri istraživanju biljaka i hrane koje podupire vlada, “ali gledajući u budućnost, postoji puno promjena dolazi u svijet s rastom stanovništva, sve većom urbanizacijom i klimatskim promjenama.”

Program ima za cilj uzgoj plodnog tkiva bez dijelova koji se obično odbacuju poput jezgre jabuke ili kore naranče. Pružanje potrošačima samo tkiva voća pomoći će u smanjenju bacanja hrane, rekao je Schon.

Hrana uzgojena u laboratoriju mogla bi igrati ključnu ulogu u održivoj poljoprivredi, ali je još uvijek u vrlo ranim fazama razvoja, prema dr. Aliju Rashidinejadu, višem naučniku za hranu na Univerzitetu Massey u Aucklandu koji nije uključen u program.

Budući da je hrana uzgojena u laboratoriju potpuno novi koncept, nakon što se razvije, morat će dokazati svoju sigurnost regulatornim tijelima vjerovatno putem skupih i dugih kliničkih ispitivanja.

“Prevladavanje takvih prepreka može trajati godinama, ako ne i desetljećima”, rekao je Rashidinejad.