Pandemija, koja je, srećom, iza nas, u jednom trenutku zaustavila je sve privredne aktivnosti, ali i u tim uslovima našao se način za djelovanje. U trenucima najveće krize našli su se novi načini saradnje i komunikacije. Digitalizacija je došla do izražaja, ne samo u komunikaciji, nego i u transformaciji privredne aktivnosti. Povećao se nivo svijesti o potrebi digitalizacije i automatizacije proizvodnih i poslovnih procesa, što korespondira sa dva izazova u industriji: nedostatkom radne snage i efikasnijom i konkurentnijom proizvodnjom, kaže u intervjuu za Poslovne novine Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

Koje su, prema podacima koje imate, privredne grane najviše osjetile posljedice pandemije i koje se najteže oporavljaju?  

Nezahvalno je govoriti o pojedinim privrednim, ali je izvjesno da je najteže prošao sektor turizma i ugostiteljstva zbog zabrana kretanja i rada ili ograničenja koja su uvođena kada je počela pandemija. Prerađivačka industrija se suočava sa najvećim izazovima zbog energetske krize i inflacije. Drvna, metalska i elektro industrija imale su pad proizvodnje, ali je oporavak prisutan i poklapa se sa oporavkom privreda zemalja u okruženju i EU. IKT sektor je doživio svoju najveću ekspanziju zahvaljući uticaju pandemije.

Odlična saradnja sa Vladom RS

Na šta je fokusiran rad Komore u ovom trenutku, koji su Vam najvažniji projekti? 

Komora u kontinuitetu daje inicijative usmjerene na kreiranje boljih uslova poslovanja i razvoj privrede. Najviše pažnje smo, pored inicijativa koje se odnose na regulatorni okvir, usmjerili na podršku privredi u procesu digitalizacije, uvođenja novih tehnologija i odgovoru na zahtjeve koji se odnose na primjenu čistijih tehnologija, a zbog nedostatka kvalitetne radne snage posebno je aktivna u realizaciji sistema dualnog obrazovanja gdje je novi Zakon o srednjem usmjerenom obrazovanju Komori dao određena javna ovlaštenja. Formiran je Centar za dualno obrazovanje i obrazovne politike kroz koji se vrši obuka trenera, mentora u preduzećima, provjerava ispunjenost uslova za obavljanje prakse u dualnom sistemu i vodi registar ugovora.

Komora dostavlja Vladi set prijedloga i mjera za Program ekonomskih reformi. Upućeno je preko 120 konkretnih mjera i prijedloga za poboljšanje poslovnog okruženja u Srpskoj. U saradnji sa Vladom RS i međunarodnim donatorima, pokrenuli smo niz aktivnosti na unapređenju uslova poslovanja i podrške digitalnoj transformaciji privrede RS. Osnovan je Centar za digitalnu transformaciju, koji pruža poslovnu podršku na polju digitalne transformacije, radi na unapređenju znanja zaposlenih u privredi, pružajući konsultantsku podršku po standardizovanoj metodologiji.

Gdje je po Vašem mišljenju, pretpostavljam da imate i određene analize, najpotentniji prostor za privrednu ekspanziju i šta uraditi da se to desi? 

Naši najpotentniji sektori su metaloprerađivački i sektor prerade drveta i proizvodnje namještaja. Obućarska industrija je posljednjih godina imala veliku ekspanziju i trenutno je u ovom sektoru zaposleno oko 13.500 radnika. Neka od preduzeća imaju i svoje robne marke koje se izvoze na najzahtjevnija tržišta EU.

Šansa postoji i u razvoju turističkih i wellness potencijala zbog prirodnih bogatstava naše zemlje. Turizam generiše razvoj pratećih djelatnosti kao što su poljoprivreda i proizvodnja hrane, seoski turizam, saobraćaj, građevinske aktivnosti i ulaganje u infrastrukturu.

Ujedinjeni na međunarodnim sajmovima

Koji su najveći problemi na koje ukazuju privrednici, u čijem biste rješavanju Vi, kao most između privrednika i vlasti, mogli učestvovati? 

Najveći problemi sa kojima se suočava privreda su nedostatak radne snage, poskupljenje energenata, sirovina i transporta i nedostatak znanja i finansija za ulaganje u nove tehnologije, digitalizaciju, automatizaciju i robotiku. Trenutno se rješenje nalazi u uvozu radne snage, što sa sobom donosi nove izazove imajući u vidu razlike u kulturi i mentalitetu, na čemu će trebati raditi kako bi se potencijalne neugodnosti svele na minimum. Na ove izazove se mora odgovoriti sistemskim rješenjima koji bi proizašli iz novih zakonskih rješenja, a koji bi bili prepoznati u PER za period 2024.-2026. Sredstva za unapređenje poslovanja privrede moraju biti izdašnija i dostupnija na svim nivoima vlasti, od lokalnog do bh. nivoa.

Postoji li saradnja između entitetskih privrednih komora i u čemu se ona najviše ogleda? Postoje li zajednički projekti? 

Komore RS i FBiH imaju kvalitetnu saradnju koja podrazumijeva redovne konsultacije o različitim privrednim pitanjima i usaglašavanje zajedničkih stavova koji se tiču privrednika, a u nadležnosti su institucija BiH, apliciranje na projekte i implementaciju projekata. Najsvježiji primjer saradnje odnosi se na zajedničko reagovanje u vezi sa ukidanjem oslobođanja od plaćanja akciza rudnicima i termolektranama gdje smo zajednički uputili prijedlog Upravnom odboru UIO da se rudnici i termoelektrane izuzmu od plaćanja putarina za biogoriva, biotečnosti i naftne derivate za rudnike i termoelektrane u RS i FBIH koje koriste u procesu proizvodnje.

Sva važna pitanja koja su vezana za razvoj privrede entiteta i BiH rješavaju se u Međukomorskom vijeću. U narednom periodu planiramo organizaciju zajedničke konferencije na temu „zelene ekonomije“, rad na ukidanju prepreka u oblasti regulative i međusobnog priznavanja dokumenata, licenci, dozvola za privredne subjekte iz dva entiteta, aktivnosti u određenim regionalnim inicijativama…

Dugogodišnji primjeri dobre prakse su organizacija nastupa privrednika iz BiH na brojnim sajmovima.

Šta entitetske komore mogu uraditi, zasebno ili zajedno, da Bosna i Hercegovina postane privlačnije tlo za investicije? 

Promovisati dobre primjere i uspješne priče iz privrede kroz manifestacije kao što je “Izbor najuspješnijih u privredi”, stvarati bolje uslove za razvoj privrede kroz komunikaciju sa vladama u BiH i drugim donosiocima odluka, promovisati lokalne samouprave koje imaju BFC sertifikat, a kroz učešće u međunarodnim projektima i programima, predstavljati proizvode i usluge, ali i potencijale privrede.

Vlade entiteta i BiH moraju u kontinuietetu biti posvećene aktivnostima u funkciji razvoja povoljnog poslovnog okruženja koje će biti primamljivo za investiciju.

Moramo raditi i predstaviti mogućim stranim investitorima pogodnosti ulaganja u našu državu, ali i promovisati lokalne samouprave i njihove potencijale.

Komora, ali i gradovi, mora ići u korak sa savremenim digitalnim vremenom, moramo pratiti trendove i osluškivati potrebe građana. PKRS je u Laktašima i Bijeljini implementirala projekt „Unapređenje opštinskih usluga u Srbiji i BiH“. Razvijen je četbot lokalnih samouprava – MIA, baziran na vještačkoj inteligenciji, koji je omogućio da građani i privrednici dođu do željenih informacija i usluga bez odlaska na šaltere gradskih uprava.

Vrijednost domaćih i stranih investicija

Možemo li govoriti o ozbiljnijem ekonomskom napretku samo sa vlastitim investiranjima, bez učešća stranih investitora? 

Domaće investicije su bitne i dokaz da postoje dobri uslovi za pokretanje i vođenje privrednih aktivnosti. Međutim, svaka zemlja treba i strane investicije jer su one pokazatelj atraktivnosti i dobrog imidža zemlje, a donose i novi kapital, nova sredstva, nove tehnologije i nova znanja. Mi nismo dovoljno jaki da samo sopstvenim sredstvima ili investicijama utičemo na značajniji razvoj. Konačno, svijet je toliko međusobno povezan i isprepleten da je vjerovatno nemoguće naći primjer zemlje čija se privreda razvija isključivo sopstvenim investicijama.     

Moram pitati i šta država može, treba ili mora uraditi kako bi u zemlju došlo što više stranih investicija?   Republika Srpska je interesantna za strana direktna ulaganja. Postoji više razloga za to, a neki od razloga su – povoljan geostrateški položaj, niski troškovi poslovanja, podsticaji za strana ulaganja i povoljan tretman stranih investitora, administracija na usluzi investitorima… Ne smijemo zaboraviti da je RS prema Fajnenšal Tajmsu, izabrana u 10 najpovoljnih malih regiona za strana ulaganja. Posjeduje prirodne resurse (poljoprivreda, šume, elektroenergetski potencijal, turizam). Da bi privukli strane investitore potrebno je više raditi na imidžu države, kroz ulaganje u mlade ljude i podizanje kvaliteta radne snage, i da u skladu sa trendovima izvršimo digitalizaciju kompletn