EK je istakla da su nepovoljne vremenske prilike naškodile berbi u Italiji i Španiji.

EU bi ove godine trebalo da proizvede približno 150 miliona hektolitara vina, pokazuju prve procjene EK.

Podaci pokazuju 12-postotni pad proizvodnje u Italiji i 14-postotni u Španiji.

Zbog ekstremnih vremenskih uslova i gljivičnih bolesti ove godine su poharani vinogradi u Italiji, koja će tako izgubiti status najvećeg svjetskog proizvođača vina, a Francuska će se nakon osam godina vratiti u sam vrh, procjenjuju u Briselu, prenosi seebiz.

Francusko ministarstvo poljoprivrede procjienilo je pak pred kraj prošle nedjelje da će se proizvodnja vina u Francuskoj ove godine zadržati na prošlogodišnjem nivou i biti tri posto veća od petogodišnjeg prosjeka, koji iznosi 46 miliona hektolitara, ali uz velike razlike među regijama.

Evropska komisija predviđa da će Francuska ove godine proizvesti 45 miliona hektolitara vina, za jedan posto više nego prošle godine.

Oporavak proizvodnje očekuje se i u Njemačkoj, uz procenjenu stopu rasta od 16 odsto, zahvaljujući navodnjavanju. Skoro istu stopu rasta beleži Portugalija.

Konzumacija vina, posebno crnog, trebalo bi ponovo da se smanji, za 1,5 posto, budući da se građani okreću drugim pićima, posebno pivu, i da je njihova kupovna moć smanjena, ističu u Komisiji.

Slabi i inostrana potražnja, “vjerovatno zbog slabljenja kupovne moći na nekim izvoznim tržištima” i solidnih zaliha, nakon rekordnog izvoza na pojedina tržišta u protekle dvije godine.

U sezoni 2023/2024. izvoz vina iz EU mogle bi da podupru niže cijene, iako bi paralelno mogla da ojača konkurencija vina proizvođača van EU u segmentu jeftinijih vina.

Uvoz bi trebalo da se ponovo smanji, za 4,3 posto i za 18 posto u odnosu na petogodišnji prosek, na šest miliona hektolitara, izračunali su.