Jasmin Šutković, docent doktor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu na Fakultetu inženjeringa i prirodnih nauka, nedavno je uputio snažan apel javnosti, ukazujući na nepravdu kojoj su izloženi biolozi u Bosni i Hercegovini prilikom traženja posla u svojoj struci. Njegova analiza zakona i pravilnika, koja je nedavno ugledala svjetlo dana, otkriva probleme s kojima se biolozi suočavaju u procesu zapošljavanja u zdravstvenim ustanovama.

Šutković ističe nesrazmjer između postojećih zakona o zdravstvenoj zaštiti u FBiH, gdje su zdravstveni saradnici jasno prepoznati, i nedavno donesenog Pravilnika iz 2020. godine, čija primjena može stvoriti nepotreban haos i barijere za biologe. 

Njegova analiza također otkriva nespremnost novih zakonskih prijedloga, poput onog o Medicinsko-biohemijskoj djelatnosti, da adekvatno adresiraju i definiraju status biologa, dodatno komplicirajući ionako tešku situaciju.

Prvi i najvažniji dokument je Zakon o zdravstvenoj zaštiti – ZZZ (Sl. novine FBiH”, br. 46/2010 i 75/2013). Ovim dokumentom bi trebala biti regulisana sva prava uposlenika i drugi akti i pravilnici na nižim nivoima vlasti – kantonima. Zaista u ovom zakonu, član 34. i 154. prepoznaje zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike kojima pripadaju ista prava na rad, posebno timski rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te imaju pravo na stručno usavršavanje, dodjelu specijalizacija itd. Željeli smo ispitati status zdravstvenih saradnika koji je također definisan ZZZ u okruženju. U zemljama koje nisu EU članice (npr. Srbija i Crna Gora), ovaj zakon je sličan, ali ni ovdje nije definisano ko su zdravstveni saradnici. Kada su u pitanju zemlje članice EU (Hrvatska i Slovenija), zakoni kao da su urađeni po istom urneku, prepoznate su obje kategorije sa istim pravima, s tim da su biolozi u HR prepoznati kao zdravstveni radnici. Isto je i u entitetu Republika Srpska, samo što su mnogo bolje definisana prava zdravstvenih saradnika, slično ZZZ Srbije. No, i dalje je nepoznanica po stručnoj kvalifikacijiji ko su zdravstveni saradnici. Pa tako npr. u susjednim zemljama u konkursu se navode zdravstveni saradnici među kojima su biolozi. Konačno, pojašnjenje u FBiH ko su zdravstveni saradnici, može se prepoznati u dokumentu „Mišljenje Vlade Federacije BiH“ (03-02-288/2020), gdje se daje mišljenje  o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama ovog zakona na sjednici 25.05.2021. godine gdje se tražilo definisanje struke za zdravstvene saradnike (logopedi, medicinski tehnolozi, biomedicinski inžinjeri, biolozi u zdravstvu, medicinski fizičari itd. Prema ovome, nisu samo biološka zvanja neprepoznata, ističe dr. Šutković.

Šutković se također bavi pitanjem specijalizacija i ključnom ulogom Komore medicinskih biohemičara u donošenju odluka koje neproporcionalno utječu na biologe.

Njegovo istraživanje pita o dosljednosti inspekcijskih naloga u provođenju zakona i pravilnika, izazivajući ozbiljne sumnje u njihovu pravednu primjenu.

Ako se usvaja novi zakon, poput zakona o Medicinsko-biohemijskoj djelatnosti, koji je trenutno u prednacrtu zakona, nismo primijetili da postoje prelazne odredbe sa zatečenim kadrom, jer i u ovom prijdlogu nema zdravstvenih saradnika definisanih po stručnim kvalifikacijama. Ovdje nije jasno, ko je pisao navedeni pravilnik i ko je odlučio koji stručni kadar treba biti zaposlen. Ako su inspekcijski nalozi sveučestalija pojava u zdravstvenim ustanovama usmjerena protiv biologa, može se naslutiti da su posegli za članom 59. Međutim, ne ulazeći u ingerencije inspekcijskog naloga, zar inspektor ne bi trebao detaljno proučiti sve članove Pravilnika i zakon koji reguliše ova prava? Ukoliko se pokaže da se „tretirao“ samo član 59. u ozbiljnom smo problemu, ističe dr. Šutković. 

Također, dodaje: “Ovdje nećemo ulaziti u detalje prikazane na stranici Komore medicinskih biohemičara FBiH u kome je naveden spisak svih specijalizanata, pa i onih trenutnih, među kojima su i hemičari, kao ni to da ne postoji specijalistički studij za zdravstvene saradnike, osim za fizičare, a što je pod ingerencijom Komore medicinskih biohemičara, gdje je predsjednik Komore svojom izjavom datom u dopisu 762/23 od 12.07.2023 godine jasno pokazao koji mu je cilj, sa čim je javnost već upoznata. Nećemo ni komentarisati pojedine članove ZZZ u kojim se navodi da ministar zdravstva donosi plan o specijalizaciji. Ovdje je jasno da Komora donosi odluke o sudbini drugih. Također, nećemo demantovati izjavu objavljenu u Slobodnoj Bosni, 11.12.2023. kako su biolozi potpisivali nalaze, a to nisu smjeli, jer svi oni koji iznose ovakve tvrdnje trebali bi pročitati Član 41. Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva (Sl. Novine FBiH, 19/37). Ali ćemo se na kraju referirati na ključne europske regulative, jer naša država očekuje članstvo u EU, kada će morati prihvatiti EU zakone. Takav jedan važan dokument, a također naveden u prethodno pomenutom Mišljenju vlade, je DIREKTIVA 2005/36/EZEU Parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija i dokazima o formalnoj osposobljenosti. Oni, koji smatraju da su diplome samo pojedinih stručnih kvalifikacija bitne, trebali bi obavezno isčitati ovaj dokument.”

U svjetlu ambicija Bosne i Hercegovine za pridruživanjem Europskoj uniji, Šutković energično naglašava imperativ usklađivanja s europskim regulativama, posebno Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija.

Ukoliko zagovornici ovakve politike smatraju da su biolozi suvišni u ovoj državi, molimo ih da specijalizacije ne sprovode u laboratorijama u kojima su biolozi mentori poput Instituta za genetički inžinjering ili Zavoda za transfuzijsku medicinu, a želimo poručiti da biolozima niko ne može oduzeti kompeticijske vještine u oblasti molekularnog profiliranja tumora, testiranja germinativnih mutacija za različite vrste karcinoma, NIPT testiranje, detekciju rijetkih mutacija ili pak u molekularnoj mikrobiologiji i biohemiji, zaključuje doktor Šutković. 

Njegovo istraživanje završava ne samo s pozivom na preciznost u definiranju zdravstvenih saradnika, već i s odlučnim zahtjevom za hitnim koracima ka jasnom definiranju uloge biologa u zdravstvenom sektoru BiH. Šutkovićeve analize postavljaju osnovu za goruću diskusiju o nužnim promjenama kako bi biolozi u BiH konačno mogli iskoristiti svoje stručne kompetencije u oblasti genetike, biohemije i mikrobiologije.