Troškovi života u Njemačkoj su u 2023. značajno porasli drugu godinu zaredom – manje nego prethodne godine, ali još uvijek za velikih 5.9 posto, objavila je u utorak Savezna kancelarija za statistiku.

Inflacija je u 2022. dostigla 6.9 posto, što je rekordna stopa od ponovnog ujedinjenja Njemačke, a prošlogodišnja je, uprkos usporavanju rasta cijena na malo većim dijelom godine, odmah iza. “Inflacija je još uvijek vrlo jaka”, rekla je predsjednica Instituta Rut Brand (Rut).

Stopa inflacije ponovo je porasla na 3.7 posto u 12 mjeseci u decembru, nakon mjeseci povlačenja, nakon što je u novembru pala na 3.2 posto, najniže od juna 2021.

Ekonomisti su to očekivali, zbog izdašnih državnih subvencija za struju i grijanje koje su u decembru 2022. oborile cijene. Tako je cijena energije u decembru na godišnjem nivou porasla za 4.1 posto, nakon što je prošlog mjeseca pala za 4.5 posto.

Prošlog je mjeseca stopa rasta cijena hrane u maloprodaji nastavila padati, na godišnjem nivou od 4.6 odsto, nakon decembarskih 5.8 posto.

Ukupno gledajući, potrošačke su cijene u decembru u odnosu na prethodni mjesec porasle za 0.1 posto.

Ove godine očekuje se dalja stabilizacija cijena, ali će i dalje biti pritisaka u suprotnom smjeru.

Između ostalog, porez na CO2 povećava se s 30 na 45 eura po toni, a porez na dodatnu vrijednost na hranu u restoranima vraća se na 19 posto, nakon pandemije smanjen na 7 posto.

Inflacija je pokazatelj rasta svih potrošačkih cijena, s tim da poskupljenje nekih artikala jače utiče na potrošače nego drugih – npr. energiju svi moraju kupovati, za razliku od namještaja.

Stopa inflacije pokazuje koliko povećanje cijena nagriza kupovnu moć novca, odnosno plata.

Monetarne vlasti poput Evropske centralne banke suzbijaju inflaciju povećanjem kamatnih stopa. Viša kamatna stopa poskupljuje kredite, a time i investicije, što hladi privrednu aktivnost, a posljedično smanjuje potražnju i u konačnici potiskuje cijene