Države s deficitom iznad 3 posto BDP-a trebat će ga smanjivati u razdoblju gospodarskog rasta kako bi manjak dovele na razinu od 1,5 posto BDP-a kako bi na taj način stvorile rezervu za razdoblje kada gospodarstvo ne raste ili pada.

Države s dugom iznad 60 posto BDP-a neće ga morati smanjiti ispod te razine na kraju razdoblja koje pokriva plan, nego će na kraju dogovorenog razdoblja morati imati smanjivanje duga na “razumnoj silaznoj putanji”.

Države će moći zatražiti da podnesu revidirani plan u u slučaju kada postoje objektivne okolnosti koje sprječavaju njegovu provedbu, a u to se računa i promjena vlade.

U svojim nacionalnim planovima, države članice trebat će se obvezati da će ulagati u prioritetna područja definirana na razini EU-a kao što su klima i digitalna tranzicija, energetska sigurnost i obrana.

Komisija mora uzeti u obzir već poduzeta ulaganja u ta područja kada sastavlja svoje izvješće o odstupanjima države članice od njezine putanje rashoda. Na taj bi način države članice mogle izbjeći pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita, ako dokažu da se tim deficitom financiraju investicije u prioritetna područja.

Osim toga, sredstva kojima država članica sufinancira programe koji se većim dijelom financiraju iz europskog proračuna neće se računati u rashode, čime se stvara poticaj da investiraju još više.

Nova pravila sadrže odredbe koje daju državama članicama dodatne tri godine za ispunjavanje ciljeva postavljenih u četvorogodišnjim nacionalnim planovima. To produljeno razdoblje odobravat će se samo kada poduzete investicije i reforme pružaju utemeljene razloga za to, sukladno određenim kriterijima.

Vijeće EU-a moći će odobriti državi članici odstupanje od putanje smanjivanja rashoda u slučaju izvanrednih okolnosti koje imaju veliki učinak na njezine javne financije. To odstupanje odobravat će se na razdoblje od godinu dana i dodatno na još jednu godinu ako su te izvanredne okolnosti i dalje prisutne.

Dogovor je pozdravila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

“Pozdravljam politički dogovor o našoj ambicioznoj reformi gospodarskog upravljanja EU-a. Nova pravila omogućit će zemljama EU-a da ulažu u svoje gospodarstvo uz konsolidaciju svojih javnih financija”, napisala je von der Leyen na društvenoj mreži X.

Postignuti dogovor je kompromis između država koje su za strogu fiskalnu disciplinu poput Njemačke ili Nizozemske i onih koji zemalja s većim javnim dugom koje su tražile više fleksibilnosti.