UniCredit predviđa da će ekonomije EU-CEE[1] rasti oko 2,6% u 2024. i 3,0% u 2025. godini, pri čemu će zemlje Zapadnog Balkana rasti nešto brže. Privatna potrošnja vjerovatno će voditi oporavak rasta, uz pomoć bržeg rasta stvarnih plaća, povećane zaduženosti i transfera vlade, komentira Dan Bucsa, glavni ekonomist UniCredita za CEE, u najnovijem CEE kvartalnom izvješću „Prilagodba odgođena u povoljnom okruženju“. Javna ulaganja bit će drugi najveći pokretač rasta, dok će neto izvoz ove godine usporavati dinamiku BDP-a, dodaje.

Ekonomisti očekuju proračunske deficite manje od 3% BDP-a u 2024.-25. godini u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj i Srbiji, s deficitima većim od 5% u Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj (sve podložne rizicima zbog procedura prekomjernog deficita), kao i u Turskoj.

Prema publikaciji, pro-EU stranke osvojit će više od dvije trećine mjesta u Europskom parlamentu iz EU-CEE, nakon čega će zauzeti važnije pozicije u europskim institucijama i NATO-u. Zamah proširenjA za EU ubrzava se, a zemlje Zapadnog Balkana mogu imati koristi ako se provedu reforme. Proces pristupanja također bi mogao pozitivno utjecati na ocjene kreditnog rejtinga.

Stabilni kapitalni tokovi pokrit će C/A deficite u svim zemljama CEE, osim u Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj i Turskoj, gdje će dodatna sredstva dolaziti iz međunarodnih finansijskih institucija, suverenog vanjskog zaduživanja i privatnog zaduživanja iz inozemstva, redom.

CEE je područje rasta za UniCredit, gdje je grupa nesumnjivo lider u pogledu geografskog dosega u 11 zemalja, zauzimajući prvo mjesto po imovini u Istočnoj Europi i drugo mjesto u Srednjoj Europi prema podacima krajem 2023. godine.

[1] EU-CEE se odnosi na zemlje Srednje i Istočne Europe koje su članice Europske unije: Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.