„Tržište Bosne i Hercegovine je relativno malo i privredni subjekti iz Republike Srpske moraju tražiti druga tržišta, prvenstveno tržišta zemalja u okruženju i EU, koji su tradicionalno najveći spoljnotrgovinski partneri Republike Srpske. Pad potražnje na navedenim tržištima u velikoj mjeri se odrazio na poslovanje privrede RS, a podatak o velikom smanjenju izvoza u 2024. godini, u odnosu na 2023. godinu, to najbolje pokazuje. Troškovi poslovanja koji se ogledaju u značajnom povećanju plata, povećanju cijena repromaterijala, visokoj inflaciji u proteklom periodu i povećanju cijena osnovnih životnih namirnica, koje imaju uticaj na cijene toplog obroka, povećanje cijene prevoza, kako putničkog, tako i teretnog, u značajnoj mjeri su uticali na poslovanje privrede“, kaže za Poslovne novine, analizirajući stanje privrede u Republici Srpskoj, Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS i dodaje:

„Ovome treba dodati i nedostatak radne snage, a posebno kvalitetne i kvalifikovane radne snage. Naravno i političke prilike u BiH privredu stavljaju u drugi plan što sigurno ima posljedice na ukupni ambijent poslovanja. S druge strane, prosječna plata u RS kontinuirano raste, tako da u junu ove godine iznosi 1.426 maraka. Također, javni prihodi su porasli za 243,9 miliona maraka. Iz ovoga vidimo da će privreda sigurno ući u probleme likvidnosti i smanjene dobiti u 2024. godini.

Inflacija pod kontrolom

Postoje li planovi ili mjere koji bi na određen način mogli amortizirati barem dio problema, a da su relativno bezbolni za implementaciju?

„Veliki dio problema koje smo iznijeli, nažalost, ne zavisi od uslova poslovanja privrede RS, ali svakako da se određena rješenja mogu kreirati. Neka od njih su značajniji podsticaj u prerađivačkoj industriji namijenjeni podizanju tehnološkog nivoa, čime se podiže i konkurentnost privrede na inostranom tržištu, efikasnije poslovanje javnih preduzeća poput Elektroprivrede, Šuma Srpske i drugih koji bi tada bili pokretači privrede u cjelini, promocija uslova poslovanja sa ciljem privlačenja investicija u privredu, reforma srednjeg stručnog obrazovanja i afirmacija stručnih zanimanja zapošljivih u privredi… Ovim mjerama stvorili bi se preduslovi za bolje privredno poslovanje, a istovremeno svi raspoloživi resursi bi se mogli koristiti za razvoj različitih grana privrede, čime bi bili poboljšani rezultati privrede u cjelini.

Značajna podsticajna sredstva koja se ulažu u poljoprivredu trebaju smanjiti uvoz roba iz prehrambene industrije, a na taj način će se osnažiti domaća privreda, tako da sa domaćim proizvodima možemo izvršiti substituciju uvoza i značajno popraviti spoljnotrgovinski bilans.

Kakvi su rezultati poslovanja kompanija u Republici Srpskoj, poredeći sa 2023. godinom, ako govorimo o prvih šest mjeseci ove godine. Postoji li trend rasta?

„Negativni trendovi u 2023. godini su se, nažalost, nastavili i u prvom dijelu ove godine i to je značajno uticalo na privredne grane kao što su drvoprerada, proizvodnja namještaja, obućarska industrija, dijelovi metalske industrije. I električna energija, kao strateška grana privrede, zabilježila je negativne trendove u fizičkom obimu proizvodnje. Ali postoje i pozitivni primjeri kao što je IKT sektor koji je u ekspanziji, zbog činjenice značajnijeg ulaska u proces digitalizacije. Turizam je, također, konačno prepoznat kao privredna grana koja ima velike potencijale i perspektivu, što vidimo i po povećanju broja turista i broja noćenja, te smatram da ovoj grani privrede trebamo posvetiti posebnu pažnju. Pored navedenih pokazatelja poslovanja, navešću samo tri različita podatka koji na određen način oslikavaju stanje u privredi. Prema procjeni za prvi kvartal tekuće godine, u odnosu na proteklu, rast realnog bruto društvenog proizvoda iznosi 2,9%. Što se tiče fizičkog obima proizvodnje u najtežem položaju je prerađivačka industrija koja je zabilježila pad od 5%. Pored svih iznesenih pokazatelja, za period januar-juni 2024/2023. godine, godišnja inflacija iznosila je 1,7%, što znači da je došlo do smanjenja i da je stavljena pod kontrolu, što je veoma značajno za poslovanje privrede i poslovanje svih djelatnosti.“

Nastupi na sajmovima

Prošle ste godine bili organizator ili suorganizator čak devet sajamskih manifestacija. Koliko su one, u finalu mjerenom brojkama, važne za privredu Republike Srpske?

„Promocija privrede Republike Srpske u zemlji i inostranstvu je svakako jedna od značajnijih aktivnosti PKRS. I pored svih novih tehnologija, ipak se najveći efekti još uvijek ostvaruju direktnim nastupima na sajamskim manifestacijama. Stoga veliku pažnju posvećujemo upravo nastupima na međunarodnim sajamskim manifestacijama, specijalizovanim za određene grane privrede, a na osnovu iskazanog interesa privrednika. Tokom 2024. godine, Privredna komora Republike Srpske je organizovala predstavljanje privrede na svim značajnijim privrednim manifestacijama u zemlji i regionu, ali i Evropi. Naime, privrednici su imali priliku predstaviti svoje proizvodne programe u Novom Sadu, na Međunarodnom sajmu poljoprivrede, gdje je direktno nastupilo sedam privrednih društava, a predstavljen je prehrambeni i poljoprivredni sektor Republike Srpske i BiH u cjelini. Ovaj sektor je predstavljen i u Riminiju u Italiji na sajmu Macfruit. Također, privreda Republike Srpske se predstavila i na Sajmu građevine i Sajmu tehnike i tehničkih dostignuća u Beogradu, gdje se predstavilo 12 privrednih društava. U skladu sa interesom privrede Republike Srpske, na primjer, drvna industrija je predstavljena u Francuskoj i Njemačkoj. Osim redovnih domaćih sajmova gdje se predstavlja privreda Republike Srpske, poput sajma Interagro u Bijeljini i Gospodarskog sajma u Mostaru, ove godine je napravljen iskorak, tako što je Privredna komora Republike Srpske bila jedan od partnera u organizaciji prvog po redu sajma BL EXPO koji je organizovan u Banjoj Luci, u aprilu ove godine. Kroz sve sajamske manifestacije ukupno je promovisano više od stotinu privrednih društava, koja su se direktno predstavila na kolektivnim štandovima PKRS. Broj posjetilaca na ovim sajmovima je premašio cifru od pola miliona, što dovoljno svjedoči o značaju sajamskih manifestacija na kojima Komora organizuje predstavljanje privrede Republike Srpske. Značajno je istaći i da Komora iz vlastitih i donatorskih sredstava finansijski podržava nastup privrednih subjekata na ovim sajmovima i pruža kompletnu logističku podršku u organizaciji, što značajno olakšava samu organizaciju i profesionalno predstavljanje na domaćim i inostranim tržištima.„

Koje su se manifestacije pokazale najpotentnijima, vrijednima podizanja na viši nivo?

„Sve sajamske manifestacije na kojima smo se predstavili ove godine su manifestacije na kojima Privredna komora Republike Srpske već godinama organizuje kolektivno predstavljanje privrede, a izbor manifestacija se vrši na osnovu iskazanog interesa privrednih subjekata. Sama činjenica da se na svakoj od ovih manifestacija uvijek traži kvadrat više, svjedoči o značaju i veličini nastupa, kako za privredna društva koja nastupaju na štandu, tako i za privredu uopšte.

Da bi predstavili privredne grane koje imaju najviše potencijala, Privredna komora je kroz sajamske manifestacije, u toku prošle godine, iz vlastitih sredstava, izdvojila preko 200.000 maraka, a tradicionalno uspješni su nastupi na pomenutim međunarodnim sajmovima u Novom Sadu, Beogradu, Kelnu i Riminiju, kao i sajmovi namijenjeni banjama i banjskom turizmu u Hrvatskoj i Sloveniji.“

Saradnja sa institucijama vlasti

Na koji način je moguće taj viši nivo dostići?

„Ono što je svakako plan Privredne komore Republike Srpske jeste istraživanje novih tržišta i predstavljanje privrede novim potencijalnim partnerima. Naravno, kao i do sada, nova tržišta će se identifikovati na osnovu iskazanih interesa privrede, ali i na osnovu analiza potreba svjetske privrede. Na taj način će predstavljanje privrede Republike Srpske biti svakako podignuto na viši nivo. Dodatno, usluge koje Komora obezbjeđuje svojim članicama u pogledu promocije se konstantno unapređuju i sadržajno bogate, što takođe doprinosi višem nivou predstavljanja. Značajne aktivnosti Komore odnose se na organizaciju brojnih edukacija za privredu, posebno o svim aktuelnim temama i zahtjevima sa kojima se naša privreda suočava, pa smo tako u proteklom periodu redovno organizovali seminare i treninge na temu novih direktiva EU koje se odnose na finansijsko i nefinansijsko izvještavanje, održivo poslovanje, kalkulaciju i izvještavanje o karbon otisku u privredi (tzv. Cbam), digitalizaciji u privredi, zaštiti intelektualnog vlasništva, razvoju ljudskih kapaciteta, međunarodnim standardima…

U narednom periodu nastavljamo sa ovim i sličnim edukacijama, a u planu nam je osnivanje akademije za održivo poslovanje čime ćemo doprinijeti sticanju novog znanja iz ove oblasti i informisanju naših članica o novim zahtjevima. Standardna i najbitnija aktivnost Komore je zastupanje privrede pred organima vlasti, gdje u komunikaciji sa organima vlasti i kroz inicijative i prijedloge nastojimo uticati na kreiranje povoljnog poslovnog okruženja i povećanje investicija kako na lokalnom, tako i na republičkom i nivou Bosne i Hercegovine.“  

Prošle ste godine prema Vladi Republike Srpske uputili preko stotinu prijedloga i inicijativa čiji je cilj stvoriti povoljnije okruženje za rast privrede. Koje smatrate najvažnijima? Nailaze li Vaši prijedlozi na plodno tlo?

„Svake godine dostavljamo prijedloge mjera i dajemo svoj doprinos u izradi konačnog dokumenta Programa ekonomskih reformi RS. Tri ključna izazova koja su posebno potencirana jesu nedostatak kvalitetne radne snage, digitalizacija i tehnološko osavremenjavanje privrede i reforme javne uprave i javnih preduzeća. Pored ovih najaktuelnijih tema, dati su prijedlozi za sve druge oblasti koje su značajne za funkcionisanje privrede u cjelini. Izuzetno je teško izdvojiti najvažnije inicijative jer sve su predlagane s ciljem stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženje, a posebna pažnja posvećena je Odluci o utvrđivanju najniže plate, oko koje smo vodili niz aktivnosti u cilju nalaženja najboljeg rješenja za privredu, zatim propisima iz oblasti poreza, fiskalizacije, ugostiteljstva i turizma, upravljanja različitim kategorijama otpada, podsticaja u privredi i poljoprivredi, akciza, carina, javnih nabavki, te niza podzakonskih akata koji regulišu uslove poslovanja u privredi. Svake godine na osnovu zahtjeva iz privrede upućujemo prijedloge za smanjenje i privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza određenih roba za potrebe industrije, a u fokusu naših aktivnosti je srednje stručno obrazovanje, radna snaga i nastojanje da se određenim mjerama obezbijedi neophodna radna snaga u privredi. U proteklom periodu bavili smo se i pojavom strane radne snage u našoj privredi i izazovima sa kojima se sučavaju i ti stranci, ali i naši građani i privrednici, pa ćemo na tom planu nastaviti raditi i ubuduće i insistirati na određenim neophodnim mjerama i rješenjima. Naravno, ovo je samo dio inicijativa koje su upućene jer Privredna komora svakodnevno prati i analizira potrebe privrede, u kontaktu je sa Vladom Republike Srpske, u nastojanju da se pronađu najbolja moguća rješenja koja su realna i ostvariva u ovim uslovima.“

Vrijedni ekološki projekti

Prepoznaju li privrednici Vaša nastojanja da im olakšate uslove u kojima posluju?

„Oni su direktno uključeni u naše aktivnosti, tako što skupštinu Komore, kao najznačajniji organ ove organizacije, čine upravo privrednici iz svih grana privrede i sa teritorije cijele Republike Srpske. Predstavnici privrede su članovi Upravnog i Nadzornog odbora, granskih udruženja i svih drugih tijela Komore, a u okviru tih aktivnosti prisutni su i na sastancima koji se održavaju u Vladi Republike Srpske, kao i u drugim institucijama (Poreska uprava, RUGIP, Agencije…), koje su od značaja za kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta.

Putem različitih modela komunikacije (internet stranica, društvene mreže, poseban informativni portal „infoBiz“ i Viber zajednica pod istim nazivom) naše članice informišemo u najkraćem mogućem roku o aktuelnoj regulativi, aktuelnim javnim pozivima podrške, seminarima i sličnim događajima koje organizujemo, sjamovima, poslovnim misijama i svim drugim informacijama od značaja za privredu. Na ovaj način pokušavamo biti u kontaktu sa što većim brojem naših članica i biti im od koristi.

Organizujemo i veliki broj seminara na kojima govorimo o razvoju ljudskih resursa, upravljanju proizvodnjom, tumačenju propisa. Posebno želim da naglasim seminare na temu prekogranične emisije ugljen dioksida, gdje su privrednici pokazali veliko interesovanje, obzirom da će primjena CBAM početi od 01.01.2026. godine. Angažovali smo poznate konsultante, ali smo obučili i zaposlene u Komori, kako bi upravo Privredna komora Republike Srpske postala centar pružanja usluga privrednicima iz ove oblasti.

Privredna komora u ovom trenutku realizuje 20 međunarodnih projekata u koje su uključena i privredna društva, koja upravo kroz projekte ostvaruju razne koristi, dobijaju usluge, znanja i informacije, kao i grant sredstva za razvoj sopstvenih kapaciteta i promociju.“

Kako na inicijativu u koju ste krenuli sa GIZ-om, čiji je cilj smanjenje upotrebe plastike za HoReCa sektor, reaguju kompanije iz te branše? Možda je rano govoriti jer je inicijativa nova, ali ima li nekih rezultata, poziva…?

„Inicijativu pod nazivom „Zona smanjene upotrebe plastike” sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime njemačkog saveznog Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj. Projekat na nivou BiH implementiraju Privredna komora Federacije BiH, Privredna komora Republike Srpske i Privredna komora Brčko distrikta.

Inicijativa ima za cilj stvaranje zajednice poslovnih preduzeća iz HoReCa sektora koja žele pokazati ekološku osvještenost za smanjenjem upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda koji zagađuju životu sredinu, a ujedno služi kao priprema subjekata za implementaciju EU Direktive o zabrani upotrebe jednokratne plastike.

U prvom kvartalu realizacije projekta identifikovali smo zainteresovane strane na entitetskom i lokalnom nivou, te počeli sa obilježavanjem preduzeća, hotela, restorana i kafe barova. Privredni subjekti volonterski pristupaju ovoj inicijativi, ne podliježu nikakvim obavezama. Preduzeća dobijaju stiker (naljepnicu) koju je potrebno zalijepiti na vidno mjesto u objektu u cilju promocije kao društveno odgovornog objekta, ali i informisanja kupaca da je ekološki osvješteni objekat koji radi na inicijativi smanjenja upotrebe jednokratne plastike. Ovo je prilika da se preduzeća dodatno promovišu kao društveno odgovorne kompanije putem online kanala privrednih komora. Moram istaći da je izuzetno dobar odziv privrednih subjekata i da implementacija projekta teče iznad početnih očekivanja.“

Važnost kampanje „Naše je bolje“

Cijene doslovno divljaju, poskupljuje sve – od hrane do energenata. Postoji li realan način kako zaštititi građane od stalnih poskupljenja, ali nečim konkretnijim od „zaključavanja cijena“ neophodnih životnih namirnica?

„Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske i predstavnicima trgovinskih preduzeća (trgovinskih lanaca, marketa), od 1. avgusta ove godine nastavlja realizaciju kampanje „Društveno odgovorni”, prema kojoj trgovački lanci i trgovci, dobrovoljno, mogu umanjiti cijene na određene grupe proizvoda i to umanjenje označiti voblerom na kojem piše: „Društveno odgovorno”.

U sklopu kampanje proizvodi će po nižim cijenama biti dostupni u nekoliko stotina maloprodajnih objekata trgovaca i trgovačkih lanaca koji posluju na području Republike Srpske, a koji su se na dobrovoljnoj osnovi uključili u ovu kampanju. Namjera je da se napravi paleta proizvoda široke potrošnje po povoljnijim cijenama, kako bi pomogli građanima Republike Srpske. Koncept društveno odgovornog poslovanja polazi od snažnog uvjerenja da današnja preduzeća imaju sve veću odgovornost prema svojoj ulozi u društvu.

Privredna komora Republike Srpske, u okviru svoje kampanje „Naše je bolje“, duže od 15 godina promoviše domaće proizvode i usluge i podiže svijest o značaju kupovine domaćih proizvoda. Jako je bitno osvijestiti da uvozni proizvodi, često jeftiniji, nikako nisu nužno kvalitetniji i to je ono na šta mi upozoravamo i skrećemo pažnju. U tome značajnu ulogu imaju, pored Vlade, i mediji koji najbrže i najuticajnije mijenjaju javno mnjenje i mi apelujemo na sve da se okrenu domaćim proizvodima, da podrže domaće proizvođače i na taj način doprinesu sigurnijoj ekonomiji i razvoju društva i zajednice u kojoj žive.“