Kompanija BIMAL, jedina je domaća fabrika za proizvodnju jestivog ulja. U njenim su vitrinama, ali i po zidovima i zajedničkim prostorijama istaknute brojne nagrade koje je ova kompanija dobila – od nagrada za kvalitetu proizvoda na sajmovima u našoj zemlji i regiji preko nagrada za izvrsnost u poslovanju, do nagrada i priznanja kojima su počašćeni članovi Uprave za različita postignuća. Donose li nagrade uvijek i određene, novcima mjerljive, benefite, radi li država dovoljno da zaštiti privrednike, ima li BIMAL kapaciteta da opskrbi kompletno domaće tržište kvalitetnim uljima? Na ova i mnoga druga pitanja, odgovore smo zatražili od Nataše Pucar, direktorice Korporativnih komunikacija STUDEN HOLDING-a, u čijem sastavu posluje BIMAL.

„Kada ulazimo u neki poslovni poduhvat, ne razmišljamo o nagradama, naravno, ali je svaka nagrada znak da je neki benefit ostvaren i itekako mjerljiv. Naša kompanija je godinama među najnagrađivanijim u industriji hrane, u BiH i regionu. KVALITET NE DOZVOLJAVA KOMPROMISE istinska je premisa posvećenosti svakom našem proizvodu.”

Nova višemilionska investicija

I ove ste godine na listi 100 najvećih u Bosni i Hercegovini i na samom vrhu u industriji. Jeste li zadovoljni statusom i pozicijom na tržištu i svime što postižete kao kompanija?

Naša kompanija, koju vodi iskusan menadžment, konstantno ulaže u sve naše fabrike i u zaposlene. Naš sistem upravljanja proizvodnjom i procesima je efikasan, oplemenjen međunarodnim sertifikatima, neozaobilaznim za rad u industriji hrane. Geografski položaj nam je izuzetno povoljan te zaista kontinuirano i posvećeno radimo na tome da očuvamo lidersku poziciju, ali i širimo svoju porodicu. Fabrika za proizvodnju jestivog ulja BIMAL Brčko najstarija je u poslovnom sistemu BIMAL Grupe i od nje je sve počelo. Iako smo BIMAL Grupu proširili akvizicijama kompanija BIMAL SUNCE i BIMAL BEČEJKA, i dalje nastavljamo razvoj i ulaganje u BIMAL Brčko te smo ove godine krenuli u višemilionsku investiciju izgradnje novog poslovnog objekta, Sačmare, u krugu našeg Agroindustrijskog kompleksa u Brčkom. Mi jesmo jedina fabrika ulja u BiH i ponosni smo domaći proizvođač, ali naše ulje nije jedino na tržištu, što nas motiviše da stalno radimo na tome da budemo kupčev prvi izbor.

Privrednici se žale da država ne radi dovoljno da ih zaštiti i stimulira proizvodnju. Da li bi kompanijama poput Vaše, dugoročno gledano, veće benefite donijela izmjena određenih propisa (subvencioniranje, smanjenje visine poreza, doprinosa na plaće…) ili možda prepoznavanje važnosti kupovine domaćih proizvoda? 

Država sigurno može da uradi mnogo više od onoga što generalno radi kada je riječ o domaćoj privredi i poljoprivredi. Kada god imamo priliku iznijeti svoje mišljenje pred donosiocima odluka i dati prijedloge za efikasnije i efektivnije djelovanje države, mi to glasno i kažemo. Naši (su)građani su generalno, posebno nakon pandemije COVID-a, postali svjesniji značaja domaćeg proizvoda i radije biraju domaći proizvod, posebno u industriji hrane, od uvoznog. Ali jesmo uvijek za razgovore o smanjenju nameta realnom sektoru. Nama su često problem i sporost ili nesaradnja među nivoima javne administracije prilikom usklađivanja propisa i praksi sa europskim, izvoznih procedura, stimulacije poljoprivredne proizvodnje itd., te prostora za poboljšanja uvijek ima.

Jedini izvoznik jestivog ulja

U našu se zemlju za prvih pet mjeseci ove godine uvezlo obične flaširane vode (bez dodataka i okusa) u vrijednosti od gotovo 15 miliona maraka. O kojim vrijednostima se radi kada govorimo o ulju?

Naše tržište je otvoreno, te su izvoz i uvoz neminovni. A tako je i sa jestivim uljem. Kada je riječ o izvozu jestivog ulja, naša kompanija je godinama jedini izvoznik iz BiH. Za prvih šest mjeseci ove godine u više država Europe, Zapadnog Balkana i Bliskog Istoka izvezeno je blizu 21.000 tona, a uvezeno je nešto više od 11.000 tona ulja. Ulje se u našu zemlju najviše uvozi iz Srbije, zatim Mađarske, pa Hrvatske. U odnosu na prošlu godinu, povećani su i uvoz i izvoz.

Ima li Bimal kapacitete da opskrbi cijelo domaće tržište kvalitetnim uljima?  

Apsolutno da. Proizvodnja je uspostavljena tako da se radi 24/7 jer u ovakvim fabrikama drugačiji rad nije održiv. Proizvodnja nije stala ni za vrijeme pandemije COVID-a. Sirovinu planiramo i obezbjeđujemo unaprijed, a proizvodimo, osim jestivih ulja, proteinske sačme, lecitin, kao i masne kiseline. Godišnji kapacitet fabrike BIMAL u Brčkom je 120.000 t prerade zrna, tako da u potpunosti možemo da zadovoljimo potrebe domaćeg tržišta, ali i da odgovorimo na zahtjeve inostranih kupaca.

Koja su, osim domaćeg, najvažnija tržišta na koja Bimal plasira svoje proizvode?

U prvih šest mjeseci ove godine BIMAL je plasirao proizvode na tržište članica CEFTAe, čija je BiH članica od osnivanja, kao i na tržište Europe i zemalja Bliskog Istoka.

Važnost „Bez GMO“ certifikata

BIMAL Grupa je i članica Dunav Soja Asocijacije. Šta to tačno znači u praksi?

Kompanija BIMAL članica je Dunav Soja Asocijacije od 2012. godine. Mi smo drugocertificirana kompanija za proizvodnju Bez GMO hrane u Bosni i Hercegovini. Potencijal Bosne i Hercegovine je proizvodnja Bez GMO hrane, posebno je to naša tržišna prednost za izvoz i tu vidimo vrijednost, ne samo za sebe, nego i za sve ostale proizvođače hrane u BiH.

Ove godine u fokusu izbora 100 najvećih u BiH su ESG principi. Gdje je njihovo mjesto u kompaniji BIMAL, na koji ih način implementirate?

Najprije, čestitam na odabiru centralne teme, zaista je neophodno o tome pričati i podsticati privrednike na brigu o životnoj sredini te uvođenje socijalnih standarda u poslovanje. Kada je riječ o našoj kompaniji, ESG principi su inkorporirani u BIMALovu poslovnu politiku i prije nego su strukturirani na ovakav način. Našom Politikom kvaliteta obavezali smo se da, prilikom proizvodnje kvalitetnog i bezbjednog proizvoda, u skladu sa našim i zakonima država u kojima poslujemo, dajemo doprinos razvoju društva i kvalitetu života, a postupcima i tehnologijama koje koristimo podržavamo pozitivan stav prema zaštiti životne sredine, zdravlju ljudi i brizi o zaposlenicima. U našoj proizvodnoj liniji, od prijema zrna, do izlaska gotovog proizvoda, otpada gotovo i nema. Nusprodukt jedne faze iskoristiva je materija druge faze ili poslovnog procesa. S obzirom da poslujemo u skladu sa šest međunarodnih standarda u industriji hrane, koji obrađuju i ESG principe, mogu da kažem da je naš uticaj na životnu sredinu minimalan, a društveno–odgovorno poslovanje na visokom nivou.

Želim istaći da nama u Bosni i Hercegovini u cjelini, nedostaje bolje institucionalno uređenje. Neophodno je stvoriti pravnu sigurnost u poslovanju, stoga je stabilan zakonski okvir naša poruka na kojoj treba raditi i jedan od prijedloga za zaključke koje budete iznosili po završetku ovogodišnje privredne manifestacije 100 najvećih.