Građani i privrednici u BiH od 1. februara ove godine  plaćat će skuplje gorivo s obzirom na to da taj dan stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH.

Zbog podizanja putarina u cijeni goriva za 15 feninga po litru, cijene goriva će porasti za 18 feninga po litru (15 feninga putarina i 3 feninga PDV) i dostići nivo od oko 2,04 KM, što je otprilike rast od 10%.

Kako bismo saznali na koji način će se povećanje cijena goriva odraziti na bh. ekonomiju i cijene u BiH, te koje djelatnosti će najviše trpjeti zbog ovog poskupljenja, razgovarali smo sa Antom Domazetom, profesorom na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Analizirajući uticaj rasta cijena goriva na specifične djelatnosti, Domazet je istakao da će se najveći efekti osjetiti u sektoru transporta.

„Izvjestan viši nivo rasta cijena, do 2-3 % u toku 2018. godine kao jednokratni rast, mogao bi biti zabilježen u uslugama prijevoza. Najsnažniji kontrolni mehanizam za suspenziju cijena su odnosi ponude i tražnje, tj visok nivo konkurencije (faktori ponude) i ograničavajući nivo tražnje“, naveo je Domazet za portal Poslovnih novina.

Dodao je da se ukupan godišnji efekat rasta putarina procjenjuje na oko 220 milion KM, što u odnosu na procjenjeni output BiH u 2018. godini čini oko 0,44% (poželjan nivo inflacije je 2% godišnje).

„Za toliko bi iznosio udar na cijene pod  pretpostavkom da se cijene goriva povećaju  za iznos povećanih putarina i PDV-a. Procjena budućeg rasta cijena je neizvjesna. Ako bi se promatrao čist model, tj. bez drugih utjecaja (kurs dolara, kretanje cijena nafte, privredna konjunktura sa rastom tražnje za tečnim gorivima i drugo),  rast općeg nivoa cijena bio bi beznačajan“, izjavio je Domazet.

Komentarišući mogućnosti rasta ostalih cijena u BiH nakon rasta cijena goriva, Domazet je istakao da nema nikakvih empirijskih dokaza iz proteklog perioda o tome da rast cijena goriva dovodi do rasta općeg nivoa cijena u BiH.

„Kao ilustraciju koristimo period 2010-2017. godina i dajemo podatke o cijenama dizel goriva iz 2010. i 2011. godine. Cijene su rasle kao rezultat rasta cijena nafte koje su dostizale nivo od 140-150 dolara po barelu. U decembru 2009. cijene dizel goriva su bile 1,28 KM po litru, da bi početkom 2010. skočile na 1,63 KM, a krajem 2010. na 2,10 KM. Početkom 2011. cijena je bila 2,13 KM, a u novembru 2011. godine 2,40 KM po litri. Dakle, nesumnjivo visok skok“, kazao je Domazet.

Objašnjavajući kako je to uticalo na opći nivo cijena u BiH, Domazet je istakao da prema podacima Agencije za statistiku BiH opći nivo cijena u novembru 2017.  u odnosu na prosjek cijena iz 2010. godine porastao je samo za 4%. U tome, cijene energije su rasle za 13,4%, ali cijene usluga prijevoza 5,9%. Cijene hrane i pića rasle su 3,2%.

„Dakle, nema kauzalne veze između rasta cijena goriva i općeg nivoa cijena. Pri svemu treba istaći nekoliko ograničenja za navedene konstatacije. Prvo, cijene goriva su u promatranom periodu rasle, ali i padale; drugo, kretanje cijena goriva je rezultat i kretanja kursa dolara u KM, koje je bilo cikličko; treće, opći nivo cijena je rezultat makroekonomske situacije i odnosa ponude i tražnje, koja uključuje stanje konkurencije i kupovnu moć stanovništva, čime se ograničava sloboda djelovanja tržišnih aktera u podizanju cijena“, zaključio je Domazet.

Za sada je evidentno da će se rast cijena goriva, osim na građane koji posjeduju vozilo, najviše odraziti na sektor kopnenog prijevoza. Prema podacima LRC-a u 2016. godini u ovom sektoru poslovalo je 1.716 kompanija koje su zapošljavale 22.999 osoba. Ove kompanije su tokom 2016. godine imale prihode od 1,8 milijardi KM.

Pregled najsupješnijih kompanija po ukupnoj dobiti u djelatnosti Kopneni prijevoz i cjevovodni transport u 2016. godini:

1. Tranzitexport d.o.o. – 2,8 miliona KM

2. DMDE d.o.o. Doboj istok – 2,5 miliona KM

3. Petric d.o.o. Vršani – 2,5 miliona KM

4. Kantić-Touristik d.o.o. Tešanj – 2 miliona KM

5. Centrotrans-Eurolines d.d. Sarajevo – 1,6 miliona KM

6. Frutis d.o.o. Sarajevo – 1,3 miliona KM

7. Almy – Transpot d.o.o. Zenica – 1,2 miliona KM

8. Pavlovic-Turs d.o.o. Banja Luka – 1,1 milion KM

9. Denix d.o.o. Srebrenik – 1,1 milion KM

10. Trgošped d.o.o. Kakanj – 1,1 milion KM