Pomoćnica ombudsmena za zaštitu potrošača BiH Ljubica Čolović navela je da poštivanje prava potrošača u BiH, a i u svijetu, nije zadovoljavajuće i da se ta prava krše u brojnim segmentima.
“U prilog tome govore brojne žalbe i obraćanja potrošača Instituciji ombudsmena. Broj žalbi je približno isti ili u blagom porastu u odnosu na 2016. godinu, što je u svakom slučaju značajan indikator kršenja prava potrošača od proizvođača, pružatelja usluga, trgovaca i ostalih sudionika. Međutim, broj žalbi u 2016. godini mora se uzeti uslovno, pošto je nastavljena praksa podnošenja žalbi i njihovog registriranja, koje obuhvataju veću grupu građana”, izjavila je Čolović, navodeći primjere kolektivne žalbe korisnika vodosnabdijevanja iz Kantona Sarajeva, zatim žalbe potrošača u vezi s novim modelom naplate RTV takse putem računa za električnu energiju (podnosioci žalbe su potrošači samo jednog dijela Federacije BiH, koji koriste električnu energiju isporučenu od Elektroprivrede BiH), itd.
Pri tome, pojasnila je Čolović, registrovani predmeti često su složeni i imaju višestruke povrede kršenja prava, što u svakom slučaju dodatno potvrđuje stepen ugroženosti prava potrošača.
Povodom 15. marta, Svjetskog dana potrošača, Čolović je za Fenu navela da se zaprimljene žalbe odnose na sve segmente važne za potrošače na domaćem tržištu roba i usluga. Međutim, najveći dio žalbi odnosi se na sektore ekonomskih usluga od općeg interesa, trgovine, te finansijske usluge.
“S pravom možemo konstatovati da se skoro sve ekonomske usluge od općeg interesa (komunalne usluge – struja, voda, grijanje, telekomunikacijske usluge, javni prijevoz) odvijaju u monopolskom okruženju i neugovornom okviru s paušalnim načinom obračuna cijene čime je obim štete nanesen ekonomskom interesu potrošača skoro nemjerljiv. Nemogućnost raskida određenih ugovora npr. o pružanju usluge grijanja, predstavljaju nažalost eklatantni primjer nepoštivanja osnovnih načela ugovornog i potrošačkog prava. Kako je krug građana koji ove opće usluge koristi najširi i kako one spadaju u esencijalne usluge, tj. usluge od životnog značaja, mišljenja smo da su ti oblici kršenja prava potrošača u BiH najalarmantniji”, naglasila je Čolović.
Govoreći o oglašavanju proizvoda i usluga, Čolović je napomenula da se radi o važnom segmentu na bh. tržištu koji je regulisan Zakonom o zaštiti potrošača BiH.
“S obzirom na to se tržište u BiH ubrzano razvija i postaje sve otvorenije, samim tim su prisutni razni oblici prevarnog oglašavanja koji dovode potrošače u zabludu u pogledu svojstava proizvoda, datuma proizvodnje, količine i kvalitete, geografskog porijekla, vrijednosti proizvoda, garancije…itd. Osim toga, svjedoci smo sve većeg broja neprimjerenog, prevarnog i uvredljivog oglašavanja. Naročito je prisutna pojava prevarnog oglašavanja proizvoda i usluga kojima se želi iskoristiti neiskustvo, neznanje ili odvući pažnja potrošača od važnih sastojaka ponude radi ostvarivanja dobiti trgovaca, odnosno oglašivača”, navela je Čolović.
Iako Zakon o zaštiti potrošača i drugi propisi osiguravaju visok stepen zaštite, kako je dodala, prava potrošača se krše od proizvođača, pružatelja usluga, trgovaca i ostalih sudionika koji se pojavljuju na strani ponude na bh. tržištu. Zakon o zaštiti potrošača je definisao osam osnovnih prava za potrošača, te garantovao njihovu zaštitu u svim segmentima u kojem djeluje potrošač na tržištu roba i usluga, a zakonom su također definisani i općti principi u ostvarivanju potrošačkih prava.
“Cijeneći takvu zakonsku regulativu potrebno je i dalje insistirati na dosljednoj primjeni propisa kojima se štite interesi potrošača kako od ponuđača, pružatelja usluga, proizvođača i trgovaca tako i od institucija nadležnih za primjenu propisa i nadzor nad tržištem. Istovremeno, današnji potrošač treba sebe prepoznati kao aktivnog sudionika na tržištu ekonomskih roba i usluga, treba znati koja su njegova prava, ali i obveze i treba reagovati svaki put kada mu se čini da se krše njegova potrošačka prava. U nekim slučajevima reakcija potrošača prema trgovcu ili pružatelju usluge će biti dovoljna da se otkloni određena nepravilnost koja dovodi do kršenja prava potrošača”, dodala je Čolović.
Realizacija preporuka Ombudsmena, kako je naglasila, od izuzetne je važnosti, jer se time osigurava ekonomski interes i prava potrošača. Naprimjer, implementirane su u cjelosti preporuke ombudsmeana o ukidanju i prestanku primjene odluke o visini stavova za davaoca usluge KJKP Toplane d.o.o. Sarajevo od 31. maja 2017. godine, a sporna odluka odnosila se na povećanje cijene prirodnog gasa, odnosno visinu tarifnih stavova, koji su se trebali primjenjivati retroaktivno od 1. aprila 2017. godine. Pravni učinci takvih ispoštovanih preporuka su, naglašava Čolović, dalekosežniji, jer rezultiraju promjenom dotadašnje trgovačke prakse u pravilu za cijelu kategoriju potrošača- korisnika usluga grijanja.
“Istovremeno, posebnu pažnju zavređuje činjenica da je evidentan određen broj pojedinačnih slučajeva u kojima je povreda prava otklonjena odmah nakon preliminarnog akta (zahtjev za izjašnjenje) upućenog odgovornoj strani ili pak nakon telefonske intervencije Ombudsmena”, kazala je Čolović za Fenu.