Zapadni Balkan neće tako skoro blizu toliko željenoj EU. Ako u sljedećoj deceniji, što je najoptimističniji scenario, neka od država formalno i uđe u Uniju, trebaće joj 50 ili 60 godina da dostigne njen životni standard.

Čini se da to važi i za Srbiju i za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, nezavisno od pojedinačnog puta integracija svake države zasebno, ako je vjerovati britanskom Ministarstvu vanjskih poslova.

Izvještaj o standardu u regionu izašao je prije Summita EU-Zapadni Balkan održanog prije desetak dana u Londonu, no regionalni mediji tek su ga ovih dana iščitali s većom pažnjom. Perspektiva ovih šest država u vezi članstva u EU je sumorna, prije svega zbog stagniranja ekonomije, stalnih bilateralnih sporova i etničkih sukoba.

Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije i bivši ministar za privredu i privatizaciju kaže da ima prostora za više optimizma.

“Samo ako država poduzme određene korake. Da bi države Zapadnog Balkana brže dostigle prosječni standard EU, neophodno je da godišnje imaju stopu rasta od oko pet posto. Tad bismo mogli bi za manje od 25 godina stići EU standard. A za to trebaju investicije. Kod nas je nivo investicija 18 posto BDP-a, a potrebno je da budu najmanje 23 posto”, misli Vlahović.

Britanci u svom dokumentu zapažaju kako je Zapadni Balkan opterećen isprepletenim problemima, koji su se i pogoršali, a lokalne elite žele održati “status quo”.

Govoreći o želji građana EU za eurointegrisanjem, izvještaj završava da se 49 posto građana apsolutno protivi ulasku novih država, dok prijem zemalja Zapadnog Balkana podržava 39 posto Evropljana.