Svaka od 28 članica Evropske unije najkasnije do 31. marta  iduće godine, kad će sat posljednji put u EU biti pomjeren na ljetnje računanje vremena, mora odlučiti hoće li nakon toga u toj vremenskoj ‘računici’ i ostati, ili će, ali zadnji put, posljednje nedjelje u oktobru sat pomjeriti na zimsko računanje, i zauvijek ostati u tom vremenskom režimu.

Mnogo je pitanja oko kojih se države članice EU inače međusobno ne mogu složiti, i to je uobičajeno, no ovo bi pitanje moglo uzrokovati brojne nove probleme, domino efekt.

Evropskoj je komisiji zato itekako stalo da se članice u što većoj mjeri oko ovog pitanja usuglase, odnosno opredijele za isto računanje vremena, bilo ljetnnje ili zimsko. Ne dogodi li se to, naime, nastaće potpuni haos, na što upozorava i Komisija – u međusobnoj trgovini, prevozu roba i putnika, svemu.

Pokušajmo samo da zamislimo kako bi saobraćaj, trgovina, sastanci i sve ostalo funkcionirali da je u istom času u Hrvatskoj osam sati ujutro, u Sloveniji sedam, u Italiji također sedam, u Bosni i Hercegovini ili Srbiji nekad sedam, a nekad osam, i tako redom.

Razlika bi moglo biti i na satu Velike Britanije, koja iz EU-a izlazi baš u martu iduće godine, i Irske odnosno Sjeverne Irske, među baltičkim zemljama… Portugalci, Kiprani i Poljaci su, recimo, više za ljetnje računanje vremena, dok Finci, Danci i Holanđani, na primjer, žele zimski satni režim.

Anketa koju je sprovela Komisija ovoga ljeta, a kojoj se odazvalo dosad najviše građana EU-a, 4,6 miliona, pokazala je da 84 posto Evropljana želi ukidanje prakse pomjeranja sata dvaput godišnje. U  Mađarskoj 95 posto, slično je u Finskoj ili Poljskoj, ali je, s druge strane, za ukidanje tog režima samo 66 posto Italijana, ili tek nešto više od polovine Maltežana. EU iz tog razloga poziva države članice da sprovedu nacionalne, ali i međunacionalne konsultacije, i usuglase se, kako u budućnosti ne bi došlo do ekonomskog haosa.

Marko Petran Baloković, profesor geografije iz Zagreba, izradio je karte na kojima je vidljivo kako bi taj budući haos mogao izgledati. Prijedlog Evropske komisije, da se pomjeranje sata ukine, i da svaka članica za sebe odluči hoće li cijele godine biti na ljetnom ili standardnom, zimskom vremenu, može rezultirati nelogičnim i apsurdnim vremenskim zonama u Evropi.

”Takva bi situacija mogla, ponovo, pokrenuti nacionalne tenzije. Zemlje izvan EU će vjerovatno – ali ne nužno – slijediti primjer najbližeg EU susjeda. Zamislite da se Hrvatska odluči za zimsko vrijeme, u našem slučaju je to GMT+1. Isto učine Rumunija i Bugarska, što je u njihovom slučaju GMT+2. Mađari se, pak, opredijele za ljetno vrijeme, što je u njihovom slučaj GMT+2, poput zimskog vremena u Rumuniji i Bugarskoj. Šta mislite, koga bi Srbija slijedila u tom slučaju? Republika Srpska će u svakom slučaju slijediti Srbiju da bi imala isto vrijeme kao i Srbija. Bošnjaci bi vjerovatno, iako nevoljno, podržali RS da izbjegnu dodatnu podjelu Bosne. Čak i kad bi BiH bila nepotrebno podijeljena u dvije zone. Još gora situacija, iako malo vjerovatna, bi bila da samo kantoni Federacije s hrvatskom većinom odaberu vrijeme kao i Hrvatska, različit od ostatka zemlje. Nadalje, tu je Kosovo, koje bi se moglo odlučiti za vrijeme suprotno od Srbije. Dovoljno je reći da bi u tom slučaju kosovski Srbi bili još ‘sretniji’ situacijom od bosanskih Hrvata”, napominje geograf.

Naša regija, ističe, nije jedina krizna tačka. Kad konačna odluka o pomjeranju sata stupi na snagu, potvrđuje, Brexit će biti okončan i UK više neće biti obvezna da slijedi odluku Komisije. Vjerovatno će slijediti primjer Republike Irske kako bi izbjegli podjelu Irske u dvije vremenske zone, ali možda neće.

“Zamislite etničke tenzije između Sjeverne Irske i Republike Irske ako Irska bude podijeljena, između ostalog, u dvije vremenske zone”, kaže Marko Petran Baloković.