Gubitak radnika istočnoevropske zemlje nastoje da nadoknade kao što je uradila Zapadna Evropa. Bogatije zemlje Istočne Evrope privlače radnu snagu iz siromašnijeg komšiluka, mameći ih visokim platama, slobodnim danima, produženim odmorima…

Ako ni njih nema dovoljno, zapošljavaju se radnici iz Azije i Afrike.

Najsiromašnije članice EU Bugarska i Rumunija prednjače po zapošljavanju radnika iz Vijetnama, Indije, Turske, Nepala, Kine, Maroka i Bangladeša. Ostale države, koje mogu platiti nešto više, stimulišu komšiluk. Ukrajinci, Moldavci, Srbijanci i građani BiH važe za poželjnu radnu snagu za sve napredne tranzicione države.

Više od milion Ukrajinaca popunjava praznine na poljskom tržištu, Moldavci dolaze u Rumuniju i Bugarsku, a za državljane Srbije se “tuku” Slovaci, Česi i Mađari. Bosanci i Hercegovci su prvi izbor za Hrvatsku i Sloveniju.

Baš iz Slovenije je nedavno stigla vijest da tamošnja fabrika svima koji dovedu ili preporuče radnika daje 250 eura stimulacije.

Slične stimulacije odavno se isplaćuju i u Poljskoj. Hrvatska se ove godine prilično agresivno uključila u trku za radnicima davanjem zelenog svijetla za 50.000 novih radnih dozvola, za razliku od, recimo, Rumunije, čija je vlada dopustila 20.000 novih stranih dozvola.

Svi, dakako, prvo pokušavaju iskoristiti sopstvene resurse pa, osim studenata i penzionera, pojedine zemlje, poput Poljske zapošljavaju i zatvorenike. Češki industrijalci radnicima nude dodatnu sedmicu godišnjeg odmora i obavezan dnevni odmor, dok autobranša u Slovačkoj obećava otpremnine već nakon 60 dana rada.

Slovačke firme rado predstavljaju i kao porodične, pa supruge njihovih radnika imaju prednost kod zapošljavanja ili se posao muža i žene ugovara u paketu.

Reuters je pisao o sestrinskoj firmi jedne multinacionalne kompanije u Bugarskoj koja radnicima koji dođu u Sofiju nudi 2.500 eura godišnjeg bonusa, masaže, besplatan fitnes.

Bugarska vlada je objavila da su glavninu kvota za strance iskoristili radnici iz Vijetnama, Indije, Ukrajine, Turske i Rusije, dok Rumunija zapošljava radnike iz Vijetnama, Turske, Nepala, Kine, Srbije, Moldavije, Maroka, Bangladeša, Filipina i Brazila.

Mađarska redovno odobrava stipendije bosanskohercegovačkim učenicima i studentima, a široke ruke je i prema radnicima iz Srbije.