Pitanje digitalizacije društva od presudne je važnosti za BiH, jer po ekonomskim pokazateljima i analizama povećanjem digitalizacije društva za 10 posto može se očekivati i porast BDP-a za 0,6 posto. Da bi se digitalizacija uspješno provela u BiH, treba prilagoditi zakonsku regulativu koja će podržati digitalizaciju servisa i registrirati CA Agenciju na nivou BiH.

Mišljenja stručnjaka o stepenu digitalizacije servisa u BiH su podijeljena. Jedni smatraju da trenutno stanje nije onakvo kakvo bi trebalo biti, dok drugi tvrde da je stanje na bh. tržištu zadovoljavajuće u domenu uspostavljenih i implementiranih digitalnih servisa.

U jednom se slažu: benefiti koje donosi provođenje digitalizacije u BiH su neprocjenjivi, jer bi se stvorili uvjeti za razvoj e-servisa u javnom  i privatnom sektoru te omogućila brža, jeftinija i sigurnija razmjena e-dokumenata unutar BiH, kao i sa zemljama EU.

Ako su uzme u obzir tehnološki napredak u ekonomskom, industrijskom i IT sektoru, trenutno stanje kada je digitalizacije servisa u BiH u pitanju, prema riječima Sibela Trbića, Tehnical Account Manager Halcom d. o. o. Sarajevo, nije onakvo kakvo bi moglo i trebalo biti.

„U BiH digitalizacija poslovanja firmi počela je još 2001. godine, a trenutno se koristi više od 10.000 digitalnih certifikata izdatih putem Halcom E-banka, i to uglavnom u elektronskom bankarstvu za potpisivanje platnih naloga, kao i za pristup CRK i CRR registrima CBBH, dok se jedan dio koristi u projektu SOKOP“, kaže Trbić.

Prednosti korištenja digitalizacije su brojne, od ubrzavanja poslovnih procesa, smanjivanja troškova poslovanja, povećanja sigurnosti on-line transakcija i kupovina, do olakšanog pristupa podacima i slično. Također, i mogućnosti primjene su raznolike, od potpisivanja platnih naloga, e-faktura, e-dokumenata bilo koje vrste, do pristupa javim registrima (e-vlada, e-škola, e-biznis) i slično.

„Osnovna funkcija digitalne potvrde/potisa je da omogući identifikaciju i verifikaciju identiteta potpisnika na osnovu njegovog javnog ključa. Osim autentičnosti, digitalni potpis osigurava i integritet, odnosno sigurnost da podaci nisu promijenjeni ili uništeni tokom prijenosa do primatelja i neporecivost, odnosno da pošiljatelj ne može poreći ispravnost podataka, jer jedini on ima uvid u svoj privatni ključ kojim je poruka potpisana. Elektronski potpisi se temelje na asimetričnoj kriptografiji i upravo iz tog razloga je potreban par ključeva – privatni i javni, za ovjeru potpisa“, objašnjava Trbić.

Što se tiče ekonomskih ušteda procesa digitalizacije u BiH, može se samo špekulirati o iznosima, ali ako se zna da na samo jednom izdatom dokumentu u oblasti javne uprave ušteda  iznosi 1 KM, onda se može govoriti o milionskim ciframa ušteda na godišnjem nivou.

„Međutim, ništa manje nisu važne ni uštede vremena, resursa, ubrzavanje svih procesa, brža i sigurnija komunikacija, kao i razvoj novih poslova koji se baziraju na digitalnim tehnologijama“, dodaje Trbić.

Da bi se digitalizacija servisa i društva uspješno provela u BiH, prije svega, treba da se  prilagodi zakonska regulativa koja će podržati digitalizaciju servisa te registrira CA Agencija na nivou BiH.

„Ujedno, treba stvoriti povoljno okruženje za ovakav način poslovanja i komunikacije. Prije svega, potrebno je osigurati povjerenja građana i poslovnih subjekata u ovakav način rada, što podrazumijeva postojanje adekvatnog regulatornog okvira u vezi sa zaštitom njihove privatnosti i sigurnosti“, rekao je Trbić.

Kako bi se procesi uspostavljanje digitalnih servisa u BiH što kvalitetnije provodili, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH užurbano radi na postavljanju što boljih temelja kvalitetnog zakonodavstva, u skladu sa najboljim praksama iz EU.

„Stanje na bh. tržištu je zadovoljavajuće u domenu uspostavljenih i implementiranih digitalnih servisa. Zadovoljni smo nivoom i kvalitetom provođenja ovih procesa, ali ipak nedovoljno u odnosu na propisane osnovne servise u EU“, kaže Vlatko Drmić, pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH.

U Ministarstvu komunikacija i prometa BiH rade na sljedećoj legislativi: Zakonu o elektronskim komunikacijama, Strategiji širokopojasnog pristupa, Zakonu o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije. Također, rade i na izradi Strateškog okvira za kibernetičku sigurnost u BiH, a u planu je i izrada Nacrta zakona o kibernetičkoj sigurnosti u BiH.

„Novim Zakonom o elektronskim komunikacijama, koji će biti usklađen sa EU zakonodavstvom, jasno i kvalitetno će se definirati međuinstitucionalni odnosi te pravac i razvoj elektronskih komunikacija“, kaže Drmić.

„Izrada Strategije širokopojasnog pristupa je u završnoj fazi i u saradnji sa RAK-om vodimo aktivnosti oko mapiranja širokopojasne infrastrukture, što je važan preduvjet za daljnji razvoj mreža sljedeće generacije i pristup širokopojasnom internetu koji predstavlja osnovu za provedbu i bolje funkcioniranje digitalnih servisa i usluga u BiH“, tvrdi Drmić.

Usvojena je Politika razvoja informacijskog društva Bosne i Hercegovine za period od 2017. do 2021. koja daje osnovne smjernice u implementaciji digitalnih servisa, te je Vijeće ministara BiH utvrdilo Nacrt zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije, čime će se van snage staviti postojeći Zakon o elektronskom potpisu.

„Njegovim usvajanjem po skraćenoj parlamentarnoj proceduri direktno bi se osigurali uvjeti za ubrzanu digitalizaciju bh. društva i servisa. Potpuna provedba i primjena elektronskog potpisa otvorit će vrata ka regionu i zemljama EU, jer će se steći uvjeti za poslovanje u sasvim drugoj dimenziji digitalnog svijeta“, naglasio je Drmić.

Jedan od preduvjeta u procesu digitalizacije u BiH je i uspostavljanje certifikacijskog tijela, (CA Agencije) akreditiranog od Ureda za nadzor i akreditaciju ovjeritelja u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH.

Prema riječima Saliha Husakovića, načelnika Ureda za nadzor i akreditaciju ovjeritelja, cjelokupan proces formiranja, izdavanja, distribucije, obnavljanja, čuvanja i opoziva kvalificiranih digitalnih certifikata, vrši akreditirani ovjeritelj, odnosno certifikacijsko tijelo.

„U Evidenciji ovjeritelja, koju vodi Ured za nadzor i akreditaciju ovjeritelja, ne postoji akreditirano certifikacijsko tijelo koje bi pružalo usluge u vezi s elektronskim potpisom i kvalificiranim potvrdama. Trenutno, Ured aktivno učestvuje i pruža podršku potencijalnim ovjeriteljima kako bi ispunili zahtjeve tražene Zakonom o elektronskom potpisu BiH i u što skorije vrijeme dobili status certifikacijskog tijela u BiH“, kaže Husaković.

Nakon uspostave certifikacijskog tijela u BiH, započela bi provedba Zakona o elektronskom potpisu BiH. Elektronski ili digitalni potpis temelji se na kvalificiranom digitalnom certifikatu izdatom od akreditiranog certifikacijskog tijela i treba da osigura autentičnost, kao i neporecivost. U pravnom smislu, digitalni potpis ima istu snagu kao i vlastoručni potpis i može se koristiti kako za fizička tako i za pravna lica.

„Implementacijom elektronskog potpisa u BiH stvorili bi se uvjeti za razvoj e-servisa kako u javnom tako i privatnom sektoru te bi se omogućila brža, jeftinija i sigurnija razmjena e-dokumenata unutar BiH, ali i sa zemljama Evropske unije“, rekao je Husaković.

(Piše: Irena VASIĆ-DOBRIĆ)